Naslovna Ishrana i protokoli Vitamini, antioksidansi su lekovi

Vitamini, antioksidansi su lekovi

Vitamini su organske tvari, nužne za optimalan rad našeg organizma i, uz nekoliko izuzetaka, naše ih tijelo nije u stanju vlastitim snagama proizvesti (npr. D, K). Da bismo se održali na životu moramo dobivati vitamine iz hrane ili dijetetskih dodataka. 
Nizozemski liječnik Christiaan Eijkman je otkrio postojanje vitamina, te je za to otkriće 1929. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu.

Vitamini i njihova uloga u organizmu

vitamin cNaziv vitamin osmislio je poljski biokemičar Kasimir Funk 1912. godine, izvodeći ga iz latinske riječi za život, vita i sufiksa amin (u to doba se smatralo da svi vitamini spadaju u kemijsku skupinu amina, što danas znamo da nije točno).

U našem tijelu vitamini igraju veliku ulogu i nezamjenljive su komponente biokemijskih mehanizama. Oni su sastavni dijelovi enzimskih sustava koji reguliraju naš metabolizam održavajući nas djelatnima i sposobnima. Naše ih tijelo koristi za izgradnju, razvoj i obnovu tkiva. Neophodni su za naš rast, vitalnost i opće dobro stanje.

Podela vitamina

Trinaest dobro identificiranih vitamina podijeljeno je u dvije osnovne skupine prema njihovoj topljivosti u masti ili vodi. Vitamini topljivi u masti (D, E, K, A) se pohranjuju u tjelesnim zalihama masti, pa radi toga ne postoji potreba za njihovim svakodnevnim unosom, dok vitmini topljivi u vodi (C, osam vitamina B) ne mogu stvarati zalihe pa se preporuča njihova svakodnevna konzumacija.

Vitamini u ishrani

Dobro balansirana prehrana sadrži sve potrebne vitamine. Osoba koja se adekvatno hrani može na taj način ispraviti eventualne nedostatke vitamina. Međutim osobe na specijalnim dijetama, pojačane fizičke aktivnosti, pod stresom, osobe koje se oporavljaju od bolesti ili operativnih zahvata, osobe koje pate od nekih vrsta gastrointestinalnih poremećaja, trudnice i dojilje, trebaju uzimati veće doze vitamina (najčešće u obliku vitaminskih nadomjestaka) da bi zadovoljile potrebe povećanog metabolizma.

Antioksidansi

Danas je u općoj populaciji često prisutno vjerovanje da vitamini, posebice oni koji djeluju kao famozni antioksidansi, mogu biti „lijekovi“ za niz bolesti. Tako se govori o vitaminima kao lijekovima za vrlo širok raspon patoloških stanja, od obične prehlade pa sve do raka. Jedan od razloga je zasigurno i podložnost marketinškim kampanjama farmaceutskih divova koji propagiraju sveopće uzimanje vitamina. U današnje vrijeme u globalu postoji opći konsenzus o tome da su vitamini neophodni za optimalno funkcioniranje organizma. Pitanje je samo u kojim dozama.

U znanstvenoj zajednici ne postoji jedan zajednički stav o tome da li uzimati vitamine u količinama koje su veće od dnevnih potreba organizma. Istraživanja su, kako ćemo u ovom članku pokazati, u najmanju ruku suprostavljena tako da je unatoč velikom znanju o vitaminima, još uvijek puno nepoznanica i nedoumica vezanih uz njih. 

Debata o antioksidansima

vitamini antioxidansi

Za vitamin C, E i beta karoten (tvar koja se u organizmu pretvara u vitamin A) se smatra da djeluju kao antioksidansi. Antioksidansima se nazivaju tvari koje se suprostavljaju djelovanju kisikovih radikala, nestabilnih spojeva koji se normalno stvaraju u stanicama tijela kao rezultat staničnog metabolizma.

Oni mogu oštetiti stanicu na niz načina, a mogu oštećivati i DNA te potencijalno povećati rizik za nastanak raka. Ujedno kisikovi radikali kemijski pretvaraju masnoće u krvi u loši LDL kolesterol koji se taloži na stijenkama krvnih žila. Na ovim činjenicama se temelji hipoteza o djelovanju navedenih vitamina protiv raka i kardiovaskularnih bolesti. Koji su pak dokazi za to? Brojne studije su pokazale da osobe koje konzumiraju puno voća i povrća (najvažniji izvor vitamina) imaju niži rizik od kardiovaskularnih oboljenja od onih kojima je prehrana siromašna voćem i povrćem.

Također je dokazano da osobe sa neadekvatnom prehranom (manjkom voća i povrća) imaju viši rizik za razvoj nekih oblika raka. Međutim, osnovna kritika tih istraživanja je da ona ne dokazuju da vitamini izolirano imaju taj efekt, pa hipotetski u voću i povrću može postojati neka druga tvar koja ima taj učinak.

Treba napomenuti da kisikovi radikali imaju i svoju „dobru“ ulogu u organizmu. Naime, neki od njih sudjeluju u normalnom funkcioniranju imunološkog sustava tako što pomoću njih bijele krvne stanice „ubijaju“ bakterije. Prema tome, pretjerivanje sa antioksidansima može toj funkciji. 

Vitamin C 

vitamin c iz voća
Linus Pauling
Linus Pauling

Uz niz ostalih zagovornika megavitaminske terapije (dr. Roger Williams, dr. Irwin Stone …) svakako najznačajniju ulogu ima dvostruki nobelovac Linus Pauling (28. veljače 1901. g. – 19. rujan 1994. g.). Teško je i zamisliti u kakvoj se situaciji našao kada je 1970. godine u svojoj knjizi „Vitamin C i obična prehlada“ objavio da megadoze vitamina C djeluju preventivno i terapijski protiv srčanih bolesti, raka i infekcija. U to doba vitaminima se nije pridavalo bitnije značenje te su mnogi smatrali da samo kojekakvi čudaci gube vrijeme istraživajući njihovo djelovanje.

Danas, dvanaest godina nakon Paulingove smrti, njegove se revolucionarne ideje i dalje u nekim segmentima smatraju kontroverznima. Pauling je bio jedan u nizu zagovornika megavitaminske terapije, terapije sa vrlo visokim dozama vitamina, čak i do 600 puta većim od preporučenog dnevnog unosa. Danas je megavitaminska terapija samo jedan aspekt još uvijek kontroverzne ortomolekularne medicine (pojam također uveo Pauling), koja bolest nastoji liječiti viskokim dozama hranjihvih tvari (vitamini, minerali, aminokiseline, esencijalne masne kiseline, prirodna vlakna, antioksidansi).

Linus Carl Pauling amerikanac je smatran najvećim kemičarem 20. stoljeća. Bio je pionir u primjeni kvantne mehanike u kemiji (zakoni kvantne mehanike mogu pojasniti mnoge odnose u kemiji i molekularnoj biologiji). Smatra se jednim od osnivača molekularne biologije. Bio je svestrana ličnost te se pored kemije i biologije bavio i metalurgijom, imunologijom, anesteziologijom, psihologijom, nuklearnim oružjem, radioaktivnošću. Prvu Nobelovu nagradu dobio je 1954. g. za kemiju za rad u kojem je opisao prirodu kemijskih veza, dok je drugu Nobelovu nagradu dobio je 1962. godine za mir zbog kampanje koju je pokrenuo protiv nuklearnih testiranja iznad zemlje, te je na taj način postao prva osoba u povijesti kojoj je ta čast ukazana dva puta. Kasnije u životu je postao čvrsti zagovornik redovite konzumacije megadoza vitamina C.

Delovanje vitamina C na organizam

Danas je vrlo dobro poznat učinak vitamina C. On pospješuje apsorpciju željeza iz hrana, stvara i štiti kolagen (bjelančevinu koja u sklopu vezivnog tkiva povezuje stanice u tijelu), održava rad imunološkog sustava, smanjuje nakupljanje masnoća na stijenkama krvnih žila, pomaže rast kostiju, zuba, desni, ligamenata, pomaže stvaranje hormona koji nadziru naše reakcije na stres. Vitamin C djeluje i protiv raka. Sprječava pretvaranje nitrata iz konzerviranih namirnica u kancerogene nitrozamine u želučanom soku. In vitro studija Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a, provedena 2005.g. ukazuje na moguću toksičnost viših doza vitamina C na stanice nekih oblika raka u ljudi, što do neke mjere ide u prilog Paulingovim tvrdnjama.

Studije sa vitaminom C

S druge strane niz provedenih studija modificiraju Paulingovu hipotezu o djelovanju vitamina C. Tako su ranih sedamdesetih godina Anderson i suradnici proveli kliničko istraživanje na 818 dobrovoljaca u kojem su jednoj skupini tijekom trajanja prehlade davali megadoze ( 4 000 mg/dan) vitamina C (preporučena dnevna doza je 75 mg dnevno), a drugoj placebo. Rezultati su pokazali da vitamin C nije spriječio nastanak prehlade, ali su osobe koje su ga uzimale imale manje izražene simptome i brži oporavak i do 30% od kontrolne skupine.

Slične rezultate daju i novije studije koje su proveli Coulehan i suradnici. Protivnici megavitaminske terapije kao argumente navode štetne učinke vitamina C u visokim dozama, prvenstveno kroničnu dijareju, te povećanu učestalost bubrežnih kamenaca zbog toga jer se dio vitamina C pretvara u oksalnu kiselinu i oksalate koji se mogu u bubregu taložiti u obliku kalcijevog-oksalata te stvarati oksalatne kamence. S druge strane zagovornici megadoza vitamina C kontriraju činjenicom da je vitamin C diuretik, tj. povećava protok mokraće kroz bubreg te tako sprječava nastanak kamenaca.

Možete zaključiti da su dokazi o uzimanju vitamina C u visokim dozama u najmanju ruku suprotni. Neki stručnjaci tvrde da je korisno po ljudski organizam, dok drugi izražavaju svoju sumnju. Danas ipak u medicinskoj zajednici prevladava stav umjerenosti, tj. da megadoze vitamina C (>1000 mg/dan) nisu neophodne, već da je sasvim dovoljno uzimati do 500 mg na dan. 

Vitamin E 

vitamin e

Dr. Shute je 1930. godine prva počela primjenjivati visoke doze vitamina E kod liječenja kardiovaskularnih bolesnika.

Što se tiče vitamina E (tokoferola), za njega je istraživanjima pokazano da sigurno povoljno djeluje kod srčanih bolesnika, i potencijalno kod očne mrene, Parkinsonove bolesti te raka prostate. Tako istraživanje provedeno 1995. g. navodi da je su osobe koje su uzimale visoke dnevne doze vitamina E (400 i.j. dnevno) imale značajno povoljnije omjer masnoća u krvi koje su važan faktor kardiovaskularnih oboljenja.

Jedno drugo istraživanje je pokazalo da 100 i.j vitamina E dnevno smanjuje rizik srčanih oboljenja za pola. Znanstvenici sa Cambridgea su 1996. g. ukazali na 75% redukciju u nastanku nesmrtonosnih srčanih infarkta kod osoba koje su uzimale 400 do 800 i.j. dnevno.

S druge strane, istraživači s Johns Hopkins sveučilišta u Blatimoreu naišli su na zanimljiv podatak analizirajući rezultate 19 studija (uključuju preko 136 000 pacijenata) vezanih uz vitamin E. Pronašli su da osobe koje su uzimale više od 400 i.j. vitamina E na dan imaju 10% veći rizik da umru, od onih koji ga nisu uzimali. Danas je preporuka uzimati 10 i.j. na dan. 

Beta karoten

avitaminoza vitamin a

Iako se smatra antioksidansom, dva novija istraživanja pokazuju da su osobe koje su duži period uzimale 20 mg odnosno 30 mg beta karotena na dan imale veću učestalost karcinoma pluća te smrti od onih koji to nisu činili. (1. studija: 28% više karcinoma, 17% više smrti, druga: 18% više karcinoma, 8% više smrti). Međutim nisu sva istraživanja donijela negativne rezultate. Tako je 1993. g. izvršena studija koja za rezultat ima smanjenje smrtnosti od karcinoma želuca za 21% u osoba koje su uzimale kombinaciju beta karotena, vitamina E i selena.

Hrana ili vitaminski preparati

Iako ih ne zovemo lijekovima, vitamini u visokim dozama djeluju poput lijekova, pa prema tome mogu izazivati i nuspojave te štetne efekte. Na primjer, poznato je da vitamin A u dozama većim od 25 000 i.j. može izazvati teško oštećenje jetre, bolesti kostiju, a kad ga uzimaju trudnice djeluje teratogeno (uzrojuje malformacije ploda).

Veće dnevne doze vitamina preporučuju se osobama pojačane fizičke aktivnosti (sportaši, poslovni ljudi), ljudima pod stresom, na dijeti te osobama koje se oporavljaju nakon bolesti ili operativnih zahvata. Međutim za uzimanje megadoza vitamina u svrhu poboljšavanja zdravlja još uvijek nema dovoljno dokaza o djelotvornosti tako velikog unosa vitamina na ljudsko zdravlje.

Rezime

To ne znači da vitamine treba odbaciti, naprotiv s obzirom na tempo današnjeg života, nekvalitetnu, jednoličnu i neredovitu prehranu, nedostatak vitamina je postao ozbiljan problem. Zbog svega navedenog preporučamo konzumirati što više svježe, neprerađene hrane kao vitaminskog izvora te unos vitamina hranom nadopuniti adekvatnim vitaminskim pripravcima uz napomenu da premda sintetski vitamini daju zadovoljavajuće rezultate, koristi od prirodnih vitamina ih na najrazličitijim razinama uvelike nadmašuju. Preporuka ide u smjeru svježeg voća i povrća i iz razloga što uz mikronutrijente (vitamini, minerali) dosad otkrivene, ono potencijalno sadrži i druge tvari koje djeluju povoljno ili potenciraju djelovanje već poznatih vitamina. 

Miko Lamberto
Eistria je vaš informativni portal za sve što vas intersuje o zdravlju i zdravstveni pogodnostima raznih preparata, voća, povrća i drugih prirodnih jedinjenja...

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Upišite vaše ime ovde

Obavezno pročitajte

HPV virus lečenje

HPV virus i njegovo uspešno lečenje

0
U poslednje vreme imamo jako puno poziva od strane osoba koje imaju problem sa HPV virusom. Ovim putem bih želeo da naglasim da je...

Forum

Ekcem

0
Strucnjaci su jednoglasni  najbolji nacin da se nosite sa svrbecim oblastima ekcema na kozi jeste da je odrzavate dovoljno vlaznom. To znaci da se klonite vode koliko...

Oboljenja organa za disanje

0
Organi za disanje mogu da obole i tada se mora sprovesti lečenje. U velikom delu pluća može se javiti zapaljenje pri kome se u...

Lekovito bilje korisni saveti

0
Za ishranu i lečenje Od davnih vremena naši preci su zavisili od biljaka, koje su ih hranile i održavale ih zdravim. Onda su pre stotinak...

Anis Pimpinella anisum lekovita svojstva

0
Pimpinella anisum L. – gajena vrsta Anis je jednogodišnja zeljasta biljka, visine 20-60cm, sa tankim korenom i valjkastom stabljikom, šupljom u sredini, malo dlakavom i...

Kancer prirodno lečenje i prevencija

0
Da biste smanjili rizik od obolevanja od malignih oboljenja, dovoljno je da pogledate u svoj frižider. Dr Ričard Beliveu sa Univerziteta Kvebek u Monteralu, koji je...
Mi koristimo kolačiće na našem sajtu da bi Vam omogućili najbolje iskustvo. Da bi ste nastavili da koristite sajt, složite se da koristite kolačiće.
Prihvati
Privacy Policy