vitamin d u hrani

Vitamin D u hrani i kako ga proizvodi telo

Vitamin D pospešuje apsorpciju kalcijuma iz gastrointestinalnog trakta i očvršćavanje kostiju. Utiče na snagu mišića, reguliše metabolizam kalcijuma i fosfata, a takođe je uključen u druge metaboličke procese u telu. Kod ljudi vitamin D nastaje u koži pod uticajem sunčeve svetlosti. Za razliku od sopstvene proizvodnje u telu, vitamin D u hrani čini samo relativno mali udeo u opskrbi vitaminom D. Nemačko društvo za ishranu (DGE) tvrdi da je dnevna doza od 20 mikrograma vitamina D dovoljna za decu, adolescente i odrasle.

Ne preporučuje se obogaćivanje namirnica sa vitaminom D. Fokus je na sopstvenoj proizvodnji vitamina D u telu, a samim tim i na preporuci za proizvodnju i skladištenje vitamina D izlaganjem kože sunčevoj svetlosti. Sopstvena proizvodnja tela varira od osobe do osobe i zavisi od drugih faktora, kao što su geografska širina i klimatski uslovi. Preporučuje se da se izlažete suncu ukupno oko 5 do 25 minuta dnevno sa nepokrivenim licem i većim delom ruku i nogu. Unos suplemenata vitamina D preporučuje se samo ako se ciljno poboljšanje u snabdevanju, posebno za rizične grupe, ne može postići ni ishranom, ni kroz stvaranje sopstvenog vitamina D u telu prilikom izlaganja suncu.

Vitamin D, naše telo može da proizvede ako koža dobije dovoljno sunčeve svetlosti. S druge strane, potreba da se vitamin D zadovolji hranom je relativno mala: samo nekoliko namirnica sadrži značajne količine vitamina D. Visok sadržaj vitamina D u ulju jetre bakalara je gotovo svima poznat.

Vitamin D – hrana na meniju

Procenjena potreba za vitaminom D kod dece uzrasta od jedne godine, adolescenata i odraslih iznosi 20 mikrograma dnevno. Ovo omogućava postizanje koncentracije 25-OH-vitamina D (oblik skladištenja vitamina D) u krvi koja se smatra optimalnom za zdrave kosti – naime najmanje 50 nmol / l (= 20 ng / ml).

Uz dovoljnu izloženost suncu, preporučena dnevna potreba za vitaminom D (i shodno tome, željena koncentracija 25-OH vitamina D u serumu) u velikoj meri može se pokriti samoproizvodnjom: telo tada proizvodi 80 do 90 procenata potrebne količine vitamina D u koži dok hrana sa značajnom količinom vitamina D (npr. masna riba poput haringe i skuše) čini (mali) ostatak.

Ovaj proces postaje problematičan kada koža nije izložena dovoljnoj količini sunca ili kada je sunce preslabo za sopstvenu proizvodnju vitamina, napr. u zimskim mesecima. Hrana koja se obično nalazi na našem meniju ne sadrži puno vitamina D, oko dva do četiri mikrograma dnevno (još manje kod dece). To znači: Da biste dobili preporučenu dozu od 20 mikrograma dnevno, morali biste, na primer, da pojedete dva kilograma Emmentalera.

U letnjim mesecima, ne treba izbegavati redovan izlazak napolje ako ne želimo da patimo od nedostatka vitamina D. Oni koji se leti sunčaju, takođe pune zalihe vitamina D. 

Pored toga, stručnjaci preporučuju redovno konzumiranje hrane sa vitaminom D – čak i ako dijeta predstavlja samo mali deo potreba. Ali prvo morate znati: Koja hrana sadrži vitamin D, i u kojim količinama?

Vitamin D u hrani ali kojoj?

Ulje jetre bakalara nekada se smatralo vrhunskom hranom bogatom vitaminom D. To je masno ulje koje se ekstrahuje iz jetre i bubrega ovog morskog stanovnika. Ulje jetre bakalara sadrži relativno veliku količinu sunčevog vitamina, ali nije posebno lepog ukusa.

Srećom, postoje alternative – mada ne baš mnogo. Pre svega hrana životinjskog porekla sadrži odgovarajući vitamin D. Ali postoje i neke namirnice na biljnoj bazi koje sadrže vitamin D, kao što možete videti u donjoj tabeli:

HRANASadržaj vitamina D u mikrogramima na 100 grama
Mlečni proizvodi
Emmentaler1.1
Sir gauda1.3
Mleko za piće, 3,5% masti0.1
Biljni krem sir0.6
Kvark (20/40% masti u suvoj materiji)0,1 / 0,2
Kozje mleko0,3
Topljeni sir (45% masti u suvoj materiji)3.1
Ribe, morske životinje
Ostrige8
Jegulja20
Haringa25
Bakalar1.3
Losos16
Baltička haringa7.8
Sardina11
Meso
Pileća džigerica1.3
Jagnjeća jetra2
Goveđa jetra1.7
Pečurke
Pečurka, sirova1.9
Lisičica, sirova2.1
Jestivi smrčak, vrganj, sirov3.1
Masti
Maslac2.5
Dijetetski margarin2.5

Kako napraviti obrok da bi ste dobili oko 20 mikrograma vitamina D dnevno?

Evo primera po obroku:

100 grama jegulje

80 do 90 grama haringe

4 žumanca (kao omlet)

Svako ko jede hranu životinjskog porekla može da pokrije svoje potrebe. Vegani, koji se u potpunosti odriču životinjskih proizvoda, teško postižu dovoljnu dozu vitamina D kroz ishranu. Voće i povrće sadrže izuzetno male količine ovog vitamina. Pored toga, biljna hrana sadrži samo vitamin D2 – manje efikasan od vitamina D3. Ponekad za vegane takođe može biti korisno uzimanje dodatka vitamina D (u dogovoru sa lekarom).

Vitamin D: Uputstvo za skladištenje i pripremu hrane

vitamin d u hrani 2

Vitamin D je relativno toplotno stabilan i zadržava se čak i tokom kuvanja na temperaturama do 180 stepeni Celzijusa.

Da li su dodaci vitamina D neophodni i korisni?

Kao što je gore pomenuto, skoro da ne postoji hrana sa puno vitamina D. Stoga je teško ispuniti zahteve samo hranom koja sadrži vitamin D ako nema dovoljno sunčeve svetlosti. U ovom slučaju često je korisno dodavanje vitamina D putem dodataka.

Međutim, visoke doze vitamina D mogu dovesti do ponekad ozbiljnih neželjenih efekata na zdravlje. Stoga je poželjno da lekar prvo proveri opskrbu vitaminom D (merenje 25-OH vitamina D u krvi) pre nego što pribegne dodatcima vitamina D. Ako zaista imate nedostatak, lekar će vam preporučiti odgovarajuću dozu vitamina D u zavisnosti od stepena nedostatka.

Pitanja i odgovori o vitaminu D

Šta je vitamin D i zašto je telu potreban vitamin D?

Vitamin D ima posebnu poziciju među vitaminima. Za razliku od ostalih vitamina, vitamin D se sam može formirati od prekursora koji su prisutni u telu. Sopstvena proizvodnja u telu odvija se kada je koža izložena sunčevoj svetlosti (izlaganje UVB svetlu) i, u poređenju sa unosom vitamina D kroz hranu, daje znatno veći doprinos snabdevanju ovog vitamina ljudima. Vitamin D reguliše metabolizam kalcijuma i fosfata i na taj način pospešuje očvršćavanje kostiju. Vitamin D je takođe uključen u druge metaboličke procese u telu i takođe utiče na snagu mišića

Koliko vitamina D treba čoveku i kako se može odrediti količina vitamina D?

Referentna vrednost za unos vitamina D je 20 mikrograma dnevno ako ga telo ne proizvodi prirodno. Ova procenjena vrednost, izvedena iz studija DGE, odnosi se na sve starosne grupe. Ako redovno boravite na otvorenom, pod normalnim životnim uslovima, sopstvena (endogena) formacija tela u koži doprinosi 80 do 90 procenata snabdevanju vitaminom D.

Suprotno tome, unos vitamina D kroz ishranu sa uobičajenom hranom čini samo relativno mali procenat (10 do 20 procenata) u opskrbi vitaminom D. Koncentracija 25-hidroksivitamina D u krvnom serumu koristi se kao marker za procenu snabdevanja, jer to odražava snabdevanje vitaminom D kroz ishranu i sopstvenu proizvodnju vitamina D u telu. Govori se o nedostatku vitamina D pri serumskim koncentracijama markera 25-hidroksivitamin-D ispod 30 nanomola po litru seruma (30 nmol / l). To odgovara 12 nanograma na mililitar seruma (12 ng / ml). Dobra opskrba vitaminom D je kada je koncentracija ovog markera u krvi najmanje 50 nanomola po litru seruma. To odgovara 20 nanograma po mililitru. Ako telo ne proizvodi sopstveni vitamin D, ova koncentracija se postiže unosom 20 mikrograma vitamina D dnevno.

Kakav je kapacitet skladištenja vitamina D u organizmu?

Vitamin D se uglavnom skladišti u masnom i mišićnom tkivu ljudskog tela, a manje količine se takođe nalaze u jetri. Sve u svemu, kapacitet skladištenja je relativno velik i doprinosi snabdevanju vitaminom D zimi.

Koje su posledice nedostatka vitamina D?

Sa nedostatkom vitamina D prilikom dojenja i ranom detinjstvu, kosti su nedovoljno mineralizovane, ostaju mekane i mogu se deformisati (rahitis). Poremećaji metabolizma kostiju mogu se javiti i u odraslom dobu. Demineralizacija može kost učiniti mekom (osteomalacija). Nedostatak vitamina D može doprineti razvoju osteoporoze, posebno u starosti. Stvarni nedostatak vitamina D sa kliničkim simptomima mora se razlikovati od stanja neadekvatnog snabdevanja vitaminom D, u kojem preventivni potencijal ovog vitamina za zdravlje kostiju nije dovoljno iskorišćen.

Koje su rizične grupe za nedostatak vitamina D?

Rizične grupe uključuju ljude koji teško ili nikako ne mogu biti na otvorenom ili – na primer iz kulturnih ili verskih razloga – izlaze napolje sa potpuno pokrivenim telima. Pored toga, ljudi sa tamnom bojom kože (visok sadržaj melanina) spadaju u rizične grupe, jer mogu da proizvedu manje vitamina D od ljudi sa svetlom kožom. Starije osobe su još jedna važna rizična grupa, jer se stvaranje vitamina D značajno smanjuje sa godinama, a postoje i hronični bolesnici sa ograničenom pokretljivošću, hronični bolesnici kojima je potrebna nega i koji su jedva ili nikako na otvorenom. Pored toga, bebe su među rizičnim grupama zbog nedostatka vitamina D, jer sadržaj vitamina D u majčinom mleku vrlo nizak, a s druge strane, bebe ne bi smele biti izložene direktnoj sunčevoj svetlosti.

Da li je sopstvena proizvodnja vitamina D u telu dovoljna u starosti?

U starosti sposobnost kože da proizvodi vitamin D značajno opada i može se smanjiti na manje od polovine u poređenju sa mlađim ljudima. Ako se, pored toga, u starijoj dobi manje vremena provodi na otvorenom i ako se ograniči izlaganje kože sunčevoj svetlosti, smanjuje se i proizvodnja sopstvenog vitamina D u telu. To je naročito slučaj sa starijim osobama ograničene pokretljivosti, hroničnim bolesnicima i kojima je potrebna nega (štićenici domova za negu, gerijatrijski pacijenti). Često im se dijagnostikuje nedostatak vitamina D. Ovo se uglavnom ne odnosi na (starije) ljude koji provode puno vremena na otvorenom.

Da li treba da odete u solarijum da poboljšate zalihe vitamina D?

Nema smisla ići u solarijum da biste poboljšali opskrbu vitaminom D.
Prema preporuci Saveznog zavoda za zaštitu od zračenja, posebno deca i mladi ne bi trebalo da idu u solarijum. Prema Federalnom zavodu za zaštitu od zračenja, posete solarijumima mogu povećati rizik od raka kože.

Da li je moguća prekomerna količina vitamina D sopstvenom sintezom u telu?

Predoziranje vitaminom D i povezani neželjeni efekti mogući su samo prekomernim oralnim unosom (trajno> 100 mikrograma dnevno), a ne prekomernim izlaganjem suncu.

Na šta treba paziti u slučaju čestog izlaganja suncu?

Previše sunca povećava rizik od razvoja karcinoma kože. Zbog toga se često i intenzivno izlaganje suncu leti u vreme ručka ne preporučuje. Preporuka za izbegavanje sunca nije korisna ili potrebna. Stoga se fizička aktivnost na otvorenom toplo preporučuje; ali opekotine od sunca svakako treba izbegavati preduzimanjem odgovarajućih mera.

Da li je potrebno koristiti hranu obogaćenu dodatkom vitamina D?

Ne preporučuje se obogaćivanje hrane sa vitaminom D. Fokus je na sopstvenoj proizvodnji vitamina D u telu, a samim tim i na preporuci za proizvodnju vitamina D izlaganjem kože suncu. Unos dodataka vitamina D preporučuje se samo ako je dokazano nedovoljno snabdevanje i ako postoji ciljano poboljšanje u snabdevanju i ako se niti ishranom niti vlastitom proizvodnjom vitamina D u telu ne može postići dovoljna koncentracija vitamina D.

Da li prekomerna količina vitamina D nosi zdravstvene posledice?

Predoziranje vitaminom D i posledični mogući neželjeni efekti nisu mogući prekomernim izlaganjem suncu, već samo prekomernim oralnim unosom.
U slučaju dodatnog unosa vitamina D putem preparata vitamina D, mora se uzeti u obzir da Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) ima prihvatljiv ukupan dnevni unos od 100 mikrograma vitamina D za odrasle i decu od 11 i više godina i za decu do 10 godina života dobijene od 50 mikrograma vitamina D. Ovi podnošljivi ukupni dnevni unosi odnose se na unos vitamina D iz hrane (uključujući dodatke vitamina D i obogaćenu hranu).

Redovnim dnevnim unosom više od 100 mikrograma vitamina D, što je uz normalne prehrambene navike trenutno moguće samo prekomernim unosom dodataka vitamina D, mogu se javiti neželjeni efekti poput stvaranja bubrežnih kamenaca ili kalcifikacije bubrega. Iz medicinskih razloga, međutim, veće količine vitamina D mogu biti medicinski indikovane.
author

Miko Lamberto

Ja sam nutricionista sa 10 godina iskustva, neke od svojih zapažanja sam preneo u naš blog. Za najnovije vesti i informacije o prirodi i pridonom lečenju nas pratite.

Similar Posts

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

X