Dolazi do gubitka pažnje i koncentracije, psihičkog , ali i tjelesnog zamaranja. Javljaju se promjene u raspoloženju, depresija ili agresivno ponašanje, halucijacije, parnoja. Karakteristične su promjene kao što je zapadnje u nerazložan plač ili smijeh. Govor je otežan, ne može se sjetiti adekvatne riječi, postaje jednostavan, služi se frazama…

Postoji nekoliko tipova demencija od kojih je vaskularna demencija druga po učestalosti, odmah iza Alzheimerove. Današnja saznanja govore u prilog miješanom tipu. Smatra se da su češće prisutna oba tipa demencije u jedne osobe. 

Vaskularna demencija

Osim općenito slabog protoka u krvnim žilama mozga (insuficijencija), oštećenja moždanog tkiva nakon krvarenja, bolesti krvnih žila mozga kao što je npr. temporalni arteritis ili sistemske bolesti npr. Lupus eritematodesa, osnovne promjene koje dovode do vakularne demencije su promjene na arterijama zbog ateroskleroze.

One mogu dovesti do potpunog prekida protoka u arteriji i nastanka moždanog udara, ili mogu biti difuzne, kada zbog suženja na manjim arterijama dolazi do nedostatnog protoka i do slabije oskrbljenosti mozga .U tom slučaju postoje takozvani „tihi moždani udari“ koji su pojedinačno mali i vide se na CT-u ili MR-u mozga, ali se klinički ne javljaju kao pravi moždani udari. 

Svatko tko preživi moždani udar ne razvije vakularnu demenciju. Smatra se da otprilike jedna trećina pacijentata 6 mjeseci nakon preboljelog moždanog udara razvije znakove vakularne demencije. 

Klinička slika 

  Obzirom na prisutnost moždanih udara vaskularna demencija može, za razliku od Alzheimerove, nastupiti naglije. Također pogoršanja i poboljšanja nastaju skokovito. 
Što će u kliničkoj slici demencije biti dominantno , ovisi o mjestu nastanka oštećenja. 

Za razliku od već spomenute Alzheimerove demencije, prisutni su i žarišni znakovi oštećenja mozga kao što su: slabos jedne ruke i noge ili pojedinačno, smetnje govora, vida, ravnoteže. Javljaju se poteškoće u hodu u smislu zanošenja. Uz to se još javlja gubitak kontrole mokrenja i stolice te već gore spomenute smenje pamćenja i ponašanja. 

Faktori rizika

1. dob – javlja se uglavnom nakon 65. godine 
2. preboljeli moždani udar 
3. povišen krvni tlak 
4. dijabetes 
5. povišen kolesterol u krvi 

Uglavnom svi spomenuti faktori rizika dovode do promjena na krvnim žilama zbog čega dolazi do oštećenja tkiva uslijed smanjene opskrbe. Tu se još mogu spomenuti i pušenje, povećana tjelesna težina, smanjeno kretanje. 

Dijagnostičke metode

 Postojeće promjene na mozgu i u krvnim žilama mozga mogu se danas dobro prikazati na CT-u ili MR-u mozga te kolor doplerom krvnih žila vrata i krvnih žila baze mozga. 

Terapija

Za sada ne postoji posebna terapija u liječenju vaskularne demencije. Budući da se u većini slučajeva javlja zajedno s Alzheimerovom demencijom smatra se da uporaba lijekova registriranih za njeno liječenje mogu pomoći i kod vaskularne demencije. To su inhibitori kolinesteraze (npr. donapezil, galantamin i rivastigmin).

Isto vrijedni i za memantin. Ono što preostaje u primranoj i u sekundarnoj prevenciji nastanka vaskularne demencije je liječenje postojećih faktora rizira. 

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Upišite vaše ime ovde