Чланци

Čemu služi folna kiselina?

Folna kiselina – koja je takođe dobro poznata kao vitamin B9, ili folat, ili metilfolat – je vitamin rastvorljiv u vodi. Kako telo dugo ne može da skladišti ovaj vitamin, neophodna je svakodnevna dopuna. Služi za proizvodnju krvnih zrnaca, zarastanje rana, pomažući u stvaranju mišića.

Zbog svojih funkcija, folna kiselina je neophodna za formiranje DNK i RNK i kako bi se osiguralo da se ćelije normalno repliciraju. Na početku trudnoće to je od fundamentalnog značaja za razvoj embriona, jer je to vreme velike ćelijske replikacije.

Vitamin takođe pomaže u proizvodnji osnovnih hemikalija za mozak i nervni sistem. Kao i svi vitamini, i folna kiselina je neophodna za pravilno funkcionisanje metabolizma. Njen nedostatak ili višak mogu izazvati zdravstvene probleme.

Folna kiselina i njene koristi tokom trudnoće

Odgovarajući nivoi folne kiseline tokom začeća i tokom prva tri meseca trudnoće u velikoj meri smanjuju rizik od ozbiljnih urođenih oštećenja kod beba. Upotreba folne kiseline je veoma važna za vas i razvoj vaše bebe tokom trudnoće.

Čak i u zdravoj, prirodnoj trudnoći ili putem potpomognute oplodnje , unos folne kiseline se toplo preporučuje, jer smanjuje rizik od malformacija bebinog centralnog nervnog sistema. Suplementacija sprečava pojavu problema u fetalnoj nervnoj cevi koja se formira u prvim mesecima trudnoće i uključuje primitivnu strukturu koja stvara mozak i kičmenu moždinu.

Folna kiselina je jedan od najvažnijih nutritivnih elemenata za bebu

Folna kiselina je zadužena za smanjenje rizika od nedostataka u mozgu i kičmi, što se naziva nedostatkom nervne cevi. Neuralna cev postaje bebin mozak i kičmena moždina u prvom mesecu trudnoće, a ovaj period je najopasniji za stvaranje invaliditeta.

Zbog toga se preporučuje da povećate unos folne kiseline pre začeća. Pored toga, folna kiselina je takođe odgovorna za pomoć u formiranju placente i razvoju DNK, kao i za smanjenje rizika od preeklampsije tokom trudnoće.

Generalno se trudnicama preporučuje doza od 600 mcg dnevno, a doza se može suspendovati nakon prva 3 meseca trudnoće, jer folna kiselina deluje do godinu dana. Sve preporuke, međutim, mora potvrditi vaš prenatalista.

SZO – Svetska zdravstvena organizacija – takođe preporučuje preventivni dopunu za trudnice koje su počele prenatalnu brigu, bez obzira na gestacijske starosti.

Gde nalazimo folnu kiselinu

Jedan od najzastupljenijih izvora folne kiseline su sve biljke sa zelenim listovima, sa posebnim naglaskom na spanaću, brokoliju, kupusu, zelenoj salati i peršunu. Zrna, pasulj, pečurke, pileća jetra, jaja, pivski kvasac i pšenične klice takođe imaju dobre količine folne kiseline.

Voće poput avokada, manga, pomorandže, paradajza, dinje i banane takođe bi trebalo da bude na meniju onima koji žele da uravnoteže nivo folne kiseline u telu.

Hrana bogata folatima prilično je raznolika i njihov jelovnik neće postati jednoličan. Uvek je dobro zapamtiti da tokom kuvanja i pripreme hrane može se izgubiti deo prisutne folne kiseline.

Drugi izvor pvpg vitamina su suplementi, lekovi i obogaćeni proizvodi. Dodaci su najpogodniji ako postoji nedostatak folne kiseline u telu.

Rizici od prekomerne upotrebe

Folat je vitamin rastvorljiv u vodi i to olakšava njegovu regulaciju u telu: sav višak će se prirodno eliminisati putem urina. Prema tome, predoziranje se ne dešava sa hranom, ali se može dogoditi ako koristite folnu kiselinu kao dodatak prehrani.

Unošenje prevelike doze folne kiseline može rezultirati digestivnim problemima, bolovima u stomaku, mučninom i kožnim reakcijama. Takođe se može javiti nedostatak vitamina B12 i posledično anemija. Količina iznad 5000 mikrograma dnevno smatra se opasnom.

Stoga je vredno obratiti pažnju na preteran upotrebu i voditi računa o dozama.

Ženama u reproduktivnom dobu potrebno je 400 mcg folne kiseline dnevno.

Teške urođene mane detetovog mozga ili kičme javljaju se vrlo rano u trudnoći (3 do 4 nedelje nakon začeća), pre nego što većina žena shvati da su trudne.

Ako uzimate folnu kiselinu, konzumacija doze veće od 400 mcg dnevno nije nužno bolja za sprečavanje oštećenja nervne cevi, osim ako lekar ne preporučuje uzimanje veće količine za druge uslove.

Kada planiraju da zatrudne, žene koje su već imale trudnoću sa oštećenjem neuralne cevi treba da se konsultuju sa svojim lekarom. CDC preporučuje da ove žene konzumiraju 4.000 mcg folne kiseline dnevno mesec dana pre nego što zatrudne i tokom prva tri meseca trudnoće.

Ostale koristi za telo

U ljudskom telu, vitamin B9 obavlja neke specifične funkcije i uglavnom deluje na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti. Pored toga, folna kiselina sprečava bolesti srca i moždani udar.

Da bi imuni sistem ojačao, potrebni su brojni faktori, uključujući vitamine B, uključujući folate. Vitamin B9 folna kiselina takođe smanjuje mogući gubitak sluha kod starijih; leči lošu funkciju bubrega;

Ovaj vitamin takođe reguliše proizvodnju i upotrebu homocisteina, supstance slične aminokiselini koja na visokim nivoima može oštetiti tkivo krvnih sudova, čineći ih podložnijim stvaranju aterosklerotičnih plakova (suženih za račun akumulacije masti).

Pored toga, folna kiselina može pomoći u sprečavanju određenih karcinoma, uključujući pluća, grlića materice, debelog creva i rektuma. Primenom dovoljnih doza ovog vitamina takođe se mogu sprečiti hiljade smrtnih slučajeva od srčanih bolesti.

Nastavljajući sa spiskom prednosti, folna kiselina igra važnu ulogu u zdravlju kože, noktiju i kose. Ovaj vitamin pomaže u rastu i bori se protiv akni i dermatitisa, ostavljajući koži zdrav sjaj i kontrolisanu masnoću.

Osim što je neophodan za razvoj nervnog sistema fetusa, folat je neophodan za pravilno funkcionisanje mozga i igra važnu ulogu u kognitivnim sposobnostima i mentalnom i emocionalnom zdravlju. Deluje kao kofaktor u proizvodnji serotonina, neurotransmitera koji garantuje dobro raspoloženje.

Medicinsko praćenje tokom trudnoće je od najveće važnosti da bi se izbegle komplikacije. Bilo koji lek, supstancu ili vitamin treba da propiše i naznači lekar.

folna kiselina

Kako možete dobiti dovoljno folne kiseline

Pored toga što jedu hranu sa folatima kao deo raznolike dijete, žene mogu dobiti i folnu kiselinu na sledeće načine:

Uzmite vitamin koji sadrži folnu kiselinu.

Većina vitamina koji se prodaju u Sjedinjenim Državama sadrže preporučenu dnevnu količinu folne kiseline (400 mcg) koja je potrebna ženama.

Vitamini se mogu kupiti u većini lokalnih drogerija, supermarket. Proverite etiketu pakovanja kako biste bili sigurni da sadrži 100% dnevnih nutritivnih potreba za folnom kiselinom, koja iznosi 400 mcg.

Jedite obogaćenu hranu.

Folna kiselina se može naći u žitaricama za doručak i kukuruznoj kaši.

Obavezno pročitajte etiketu Nutrition Facts i potražite proizvode na kojima je pored reči „folat“ napisano „100%“.

Kombinovana upotreba vitamina I hrane bogate folatima.

B vitamini uloga deficit primena i prirodni izvori

B vitamini imaju širok spektar funkcija u našem organizmu. U ovom tekstu ćemo vam pojasniti kakav terapijski uticaj imaju B vitamini pojedinačno na naš organizam, gde ih možete pronaći. Takđe vas usmeravamo kako prepoznati avitaminozu B vitamina i kako ga što lakše nadopuniti.

Vitamin B1 – Tiamin klorid

B vitamini orasi

Minimalne potrebe na dan (mjeri se u miligramima – mg):

Potreban unos je 1,0mg na dan. Terapijski se može unositi do 100mg u ograničenom razdoblju koje određuje liječnik.

Utjecaj na organizam:

Tiamin utječe na normalan rad mozga, perifernog živčanog sustava, očiju, slušnog aparata, srca i normalan rast kose.

Uloga u organizmu:

Vitamin B1 najpoznatiji je kao antiberiberi vitamin, no važan je i kao antineuritički vitamin. Poznat je u gerijatrijskoj medicini i kao vitamin koji usporava starenje. Ubrzava rast djece i mladih, štiti srčani mišić, potiče rad mozga i cijelog živčanog sustava. Pomaže u probavi u smislu poboljšanja peristaltike i sprečavanja opstipacije. Važan je i u metabolizmu ugljikohidrata.

Deficitarni simptomi:

Nedostatak vitamina B1 može uzrokovati gubitak apetita, mišićne slabosti, usporen rada srca te razdražljivost i neurološke poremećaje, a isto tako smanjuje stvaranje klorovodične kiseline u želucu s popratnim probavnim smetnjama. Nedostatak uzrokuje «beri-beri» bolest.

Terapijska primjena vitamina B1:

Vitamin B1 terapijski se primjenjuje u liječenju posljedica alkoholizma, anemija, kongestivnih srčanih oboljenja, opstipacije, dijareje i mučnine, a daje se i u liječenju posljedica dijabetesa.

Prirodni izvori vitamina B1:

Vitamin B1 nalazimo u većim količinama u pivskom kvascu, pšeničnim klicama i posijama, ljuskama riže te u većini neljuštenih žitarica, osobito pšenice, zobi i riže. Tiamina ima u svim sjemenkama, u orasima, u maslacu od kikirikija, mahunarkama, soji te u mlijeku i mliječnim proizvodima. Nalazi se u repi, krumpiru i zelenom lisnatom povrću.

Vitamin B2 Riboflavin

sir vitamin b2

Minimalne potrebe na dan (mjeri se u miligramima – mg):
Potrebna doza je 1,2mg na dan. Uobičajene terapijske doze su od 25 do 50mg.

Utjecaj na organizam:

Vitamin B2 poboljšava rad slušnog aparata i vida. Nužan je za rast noktiju i regeneraciji mekih tkiva.

Uloga vitamina B2 u organizmu:

Vitamin B2 je potreban za rast i opće zdravlje. Održava zdravlje očiju, kože, noktiju i kose. Može pomoći u sprječavanju nastanka neke vrste katarakte.

Deficitarni simptomi:

Pomanjkanje vitamina B2 uzrokuje zakrvavljenost očiju, abnormalne osjetljivosti prema svjetlu, svrbež i osjećaj žarenja u očima. Također se javlja upala jezika.

Vitamin B2 terapijska primjena:

Primjenjuje se kod liječenja nekih vrsta katarakte, kod iritirajućih ranica na rubovima usnica, subjektivnog osjećaja pečenja kože i sluznica, a pomaže i kod nekih vrsta vrtoglavice.

Prirodni izvori:

U većim količinama nalazimo ga u mlijeku, siru, pivskom kvascu, u neljuštenim žitaricama, pšeničnim klicama, sjemenkama suncokreta i bademima. Ima ga u svinjskim i telećim jetrima, te u lisnatom povrću.

Vitamin B3 – Nijacin (nikotinska kiselina, nijacin amid)

Minimalne potrebe na dan (mjeri se u miligramima – mg):
Potrebna doza je 10,0 mg na dan. Terapijski se može davati do 100 mg uz svaki obrok, a poželjno je dati ga s drugim vitaminima B kompleksa.

Utjecaj na organizam Nijacina:

Vitamin B3 utječe na rad mozga i živčanog sustava, te poboljšava funkciju jetre, kože, mekih tkiva i jezika.

Uloga u organizmu vitamin B3:

On je antipelagrični vitamin. Važan je za pravilnu cirkulaciju u smislu širenja krvnih putova i povećanja protoka krvi u perifernom i kapilarnom sustavu. Poboljšava normalno funkcioniranje živčanog sustava. Vitamin B3 održava normalno funkcioniranje gastrointestinalnog trakta. Nužan je za pravilan metabolizam proteina i ugljikohidrata. Pomaže u održavanju zdrave kože. Može spriječiti migrenozne glavobolje. U golemim dozama nijacin se koristi i u liječenju shizofrenije.

Deficitarni simptomi:

Blagi nedostaci mogu uzrokovati «obložen» jezik, «žive» ranice na koži, a ponekad i veće lezije kože. Uzrokuje razdražljivost, nervozu, zaboravnost, nesanicu i kroničnu glavobolju. Uzrokuje anemiju, probavne smetnje i proljeve. Jako produljen nedostatak vitamina B3 uzrokuje pelagru, neurasteniju, mentalne poremećaje, depresiju, mentalnu tupost i gubitak orijentacije.

Terapijska primjena:

Primjenjuje se u liječenju akni, ćelavosti, halitoza, migrena i stresa. Isto tako u povišenim dozama daje se kod dijareje, visokog krvnog tlaka, slabe cirkulacije i krvarenja desni.

Prirodni izvori:

U većim količinama ima ga u pivskom kvascu, pšeničnim klicama, ovojnici riže – osobito smeđe riže, proizvodima neljuštene pšenice, sjemenkama suncokreta. Ima ga u orasima, kikirikiju, svinjskoj i goveđim jetrima te zelenom povrću – posebno u rabarbari.

Vitamin B6 – Piridoksin

Minimalne potrebe Vitamina B6 na dan (mjeri se u miligramima – mg):
Potrebna doza je 2,0 mg na dan za odrasle, za djecu 0,2 mg, a za trudnice i dojilje 2,5 mg. Terapijske doze su do 200 mg na dan.

Utjecaj na organizam:

Utječe na rad mišića, kože, živaca i krvotvornih organa.

Uloga Vitamina B6 u organizmu:

Pomaže u asimilaciji hrane i regulira metabolizam proteina i masti, a osobito je važan u metabolizmu esencijalnih masnih kiselina. Potreban je za sintezu i pravilno djelovanje DNK i RNA. Pomaže u zdravom funkcioniranju živčanog sustava i mozga. Važan je u regulaciji normalnog reproduktivnog procesa. Štiti protiv povišenog kolesterola u krvi, nekih vrsta srčanih bolesti i posljedica dijabetesa. Pomaže i u ublažavanju predmenstrualnih tegoba. Neka istraživanja pokazuju da može ublažiti epileptične napadaje.

Deficitarni simptomi:

Pomanjkanje vitamina B6 može uzrokovati anemiju, edem, ranice u ušnoj šupljini i ekcem. Uzrokuje halitozu, upalu debelog crijeva, nesanicu i razdražljivost, migrenu i preranu senilnost. Nedostatak ubrzava stvaranje zubnog karijesa.

Terapijska primjena:

Primjenjuje se kod ateroskleroze, ćelavosti, visokog kolesterola, hipoglikemije, nekih vrsta cistitisa, mentalne retardacije i mišićnih poremećaja.

Prirodni izvori:

Ima ga u pivskom kvascu, pšeničnim posijama i klicama, te u soji. Nalazimo ga u avokadu, suhim šljivama, bananama i dinjama. Ima ga u orasima, melasi, mlijeku, žumanjcu jaja, kikirikiju, a od povrća; u zelenom lisnatom povrću, zelenoj paprici, mrkvi i kupusu. Važno je napomenuti da kuhanje i prerada hrane potpuno uništavaju vitamin B6.

Vitamin B9 – Folna kiselina (folati)

Minimalne potrebe na dan(mjeri se u miligramima – mg):
Potrebna doza je 0,4 mg na dan. U liječenju anemije i nekih drugih stanja potrebno je 5 mg i više na dan.

Utjecaj na organizam vitamin B12:

Utječe na rad jetara, žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, te na rad krvotvornih organa i sastav krvi.

Uloga u organizmu folne kiselina:

Kao susudionik vitaminu B12 folna kiselina je nužna za stvaranje crvenih krvnih stanica – eritrocita. Potreban je za rast i dijeljenje svih tjelesnih stanica i za stvaranje RNA i DNK, te nukleinskih kiselina. Nužan je za zdravlje kože i kose.

Deficitarni simptomi:

Nedostaci folne kiseline uzrokuju nutricionalnu megaloblastičnu anemiju trudnoće, teška oboljenja kože u obliku sivkasto-smeđe pigmentacije, te uzrokuje poremećaje cirkulacije i gubitak kose.

Terapijska primjena:

Primjenjuje se u liječenju posljedica alkoholizma, za sprječavanje anemija, arterioskleroze, dijareje, umora i ćelavosti.

Prirodni izvori:

U povišenim količinama nalazimo ga u tamnozelenom lisnatom povrću, brokoli, šparogama, grahu, irskom krumpiru, špinatu, zelenoj salati. Ima ga u pivskom kvascu, pšeničnim klicama, gljivama, orasima, kikirikiju, te u svinjskoj i telećim jetrima

Vitamin B5 – Pantotenska kiselina (kalcij pantotenat)

pšenične klice

Minimalne potrebe na dan Vitamina B5 (mjeri se u miligramima – mg):
Nisu znanstveno utvrđene, ali se procjenjuje da se kreću između 30-50 mg na dan. U nekim ispitivanjima davano je i 1000 mg na dan u razdoblju od 6 mjeseci, bez štetnih posljedica.

Utjecaj na organizam:

Utječe na rad žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, na rad živčanog sustava, probavnog trakta i kože.

Uloga u organizmu:

Poboljšava rad adrenalne žlijezde povećavajući stvaranje kortizona i drugih adrenalnih hormona. Koristi se pretežito kao protustresni čimbenik, jer štiti protiv većine fizičkih i mentalnih stresova te toksina. Vitamin B5 povećava vitalnost organizma, štiti od infekcija i ubrzava ozdravljenje. Pomaže u održavanju normalnog rasta i razvoja središnjeg živčanog sustava. Također pomaže u sprječavanju preranog starenja kože, te u zaštiti kod oštećenja uzrokovanih prekomjernom radijacijom.

Deficitarni simptomi:

Nedostaci mogu uzrokovati kronični zamor, mentalnu depresiju, nesanicu, razdražljivost i mučninu. Smanjeni unos uzrokuje povećanu sklonost infekcijama, mišićnu slabost, želučane tegobe i opstipacije. Manjak vitamina B5 može uzrokovati bolesti kože, te usporen rast.

Terapijska primjena vitamina B5:

Daje se kod dijareje, čira na dvanaestpalačnom crijevu, te drugim intestinalnim poremećajima, kod ekcema, hipoglikemije, problema s funkcijom bubrega i gubitka kose.

Prirodni izvori:

Ima ga u pivskom kvascu, pšeničnim klicama i posijama, kruhu od neljuštenih žitarica, te u melasi, matičnoj mliječi, žumanjcu jaja, gljivama, grahu, grašku, kikirikiju i zelenom povrću.

Vitamin B12 – Kobalamin (cijan kobalamin)

Minimalne potrebe na dan(mjere se u mikrogramima – mcg):
Potrebna doza je 1-5 mcg na dan. Terapijske doze idu od 50-100 mcg, no budući da se vitamin B12 teško asimilira kada se uzima oralno u terapijske svrhe daje se u obliku injekcija.

Utjecaj na organizam:

Regulira rad živčanog sustava, krvotvornih organa, te utječe na sastav krvi.

Uloga u organizmu vitamina B12:

Nužan je za stvaranje i regeneraciju eritrocita. Poboljšava rast djece, a uključen je u mnoge važne metaboličke i enzimske procese.

Deficitarni simptomi:

Pomanjkanje vitamina B12 može prouzročiti nutritivnu, a osobito pernicioznu anemiju, slab apetit i rast u djece, kronični zamor, osjećaj obamrlosti ili ukočenosti, gubitak energije a uzrokuje teškoće u koncentraciji.

Terapijska primjena vitamin B12:

Primjenjuje se u liječenja posljedica alkoholizma, kod alergija, anemija, artritisa, bronhijalne astme, bursitisa, epilepsije, zamora, hipoglikemije i stresa.

Prirodni izvori:

U povišenim koncentracijama ima ga u mlijeku, jajima, zrelom siru, pivskom kvascu, sjemenkama suncokreta, bananama, kikirikiju, prijesnim pšeničnim klicama i peludu.

Vitamin B15 – Pangamska kiselina (kalcij palgamat)

Minimalne potrebe na dan(mjere se u miligramima – mg):
Dnevne potrebe nisu znanstveno određene. Uobičajene terapijske doze su 100 mg na dan (50 mg ujutro prije doručka i 50 mg navečer).

Utjecaj na organizam:

Utječe na rad srca, bubrega, živčanog sustava i žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.

Uloga u organizmu:

Vitamin B15 povećava tjelesnu otpornost prema hipoksiji, tj. nedovoljnoj opskrbi kisikom u tkivu i stanici. Pomaže u regulaciji metabolizma masti. Potiče rad žlijezda i živčanog sustava, te je koristan u liječenju srčanih bolesti, povišenog kolesterola u krvi i poremećaja cirkulacije. Vitamin B15 je također dobar detoksinator, a pomaže kod štetnog djelovanja pri trovanju ugljičnim monoksidom.

Deficitarni simptomi:

Mogu uzrokovati smanjenu opskrbu kisikom, tj. hipoksiju, a nedostatak pogoršava srčane bolesti, funkciju žlijezda s unutarnjim izlučivanjem i smanjuje funkciju živčanog sustava.

Terapijska primjena:

Koristi se kod liječenja posljedica alkoholizma, u liječenju astme, arterioskleroze s povišenim kolesterolom, u liječenju emfizema pluća, te u srčanih bolesti. Ima određene protureumatske učinke.

Prirodni izvori:

U povećanim količinama nalazimo ga u neljuštenim žitaricama, sjemenkama, neljuštenoj smeđoj riži i u orasima.

Biotin – Vitamin H

 Minimalne potrebe na dan(mjeri se u mikrogramima – Mcg):

 Dnevna potreba iznosi 150 – 300 mikrograma.

Utjecaj na organizam:

Utječe na sastav krvi, utječe na mišiće, živce i kožu.

Funkcije u organizmu:

Uključen je u metabolizam proteina i masti. Utječe na rast i zdravlje kose te sprečava gubitak apetita. Koristi se u liječenju malarije.

Deficitarni simptomi:

    Pomanjkanje biotina može uzrokovati ekcem, perut, gubitak kose, seboreju, bolesti kože poput bljedila, ali i abnormalnosti rada srca, infekciju pluća i anemiju.

Terapeutska primjena:

   Koristi se u liječenju ćelavosti, dermatitisa, ekcema i čireva u koži.

Prirodni izvori:

Najbogatiji i najprirodniji izvor je pivski kvasac, zatim ga ima u neljuštenoj riži, soji, jetri i bubrezima domaćih životinja. Biotin se također normalno stvara u zdravim crijevima.

b50 vitamin