Srce kako funkcioniše – bolesti srca

Srce je snažan mišić, smješten u sredini prsnog koša, malo na lijevu stranu, a zaštićen je prsnom kosti (sternum) i rebrima.

Srce radi poput pumpe, omogućavajući da krv cirkulira tijelom. Srce dnevno napravi oko 100.000 otkucaja.

Krv, pumpana srcem, opskrbljuje tjelesne stanice i tkivo kisikom i hranjivim tvarima te odnosi otpadne (štetne) tvari.

S unutrašnje strane, srce ima četiri šupljine:

• desni atrij (predklijetka)
• desni ventrikul (klijetka)
• lijevi atrij 
• lijevi ventrikul 

Desna strana srca prima krv koja dolazi iz tijela nakon opskrbljivanja tkiva hranjivim tvarima i kisikom. Ova krv “pumpana” je u pluća, gdje se opskrbljuje svježim kisikom. Krv se tada vraća u lijevu stranu srca, odakle odlazi u tijelo, kroz veliku glavnu arteriju (aortu) te se preko manjih arterija distribuira po svim dijelovima tijela.

Srce ima 4 zalistka koji osiguravaju da krv prolazi srcem u jednom smjeru.

• trikuspidni zalistak
• mitralni zalistak
• pulmonalni (plućni) zalistak
• aortalni zalistak

Trikuspidni i mitralni zalistak kontroliraju protok krvi kroz srce, dok pulmonalni i aortalni zalistak kontroliraju tok krvi iz srca.

Koronarne arterije

Kao i svakom mišiću, srcu su potrebni kisik i hranjive tvari. Srčani mišić prima krv sa kisikom i hranjivim tvarima preko koronarnih arterija koje su prve dvije grane koje izlaze iz aorte.

Dvije glavne koronarne arterije (lijeva i desna) nalaze se većim dijelom na prednjoj polovici srca:

• Lijeva koronarna arterija počinje širim kraćim dijelom, kojega zovemo i glavnim stablom lijeve koronarne arterije. Nakon toga se podijeli na dvije veće arterije: prednju lijevu silaznu granu, koja daje ogranke za pregradu izme|u klijetki i veći dio prednje stijenke i vršak, te na obilaznu ili arteriju circumflexu, koja hrani stra‘nju stranu lijeve klijetke. 
• Desna koronarna arterija hrani desnu stranu srca te ima grane koje se protežu do stražnje strane srca.

Koronarne arterije dijele se na manje grane, tako da svaki dio srčanog mišića prima kisik i hranjive tvari.

Koronarna bolest srce

Koronarne arterije mogu postati sužene zbog nakupljanja masnih slojeva na stijenkama arterija (ateroskleroza). Kao rezultat toga, kroz arterije protiče manje krvi. Ako je 75% koronarne arterije suženo, srčani mišić možda neće dobiti dovoljno krvi i kisika. U slučaju kad srčani mišić ne prima dovoljno krvi i kisika, obično se pojavljuje više upozoravajućih znakova.

Upozoravajući znaci:

• U području prsnog koša, ruku, vrata, leđa ili čeljusti, mogli biste osjećati slijedeće:
  • bol (angina)
  • napetost
  • pritisak
  • pečenje, vrućinu ili grčeve
• Mogli biste također imati osjećaj pomanjkanja zraka
• Ovi “upozoravajući znaci” ili simptomi mogu se pojaviti kad srce radi jače nego inače (npr. za vrijeme vježbanja) ili nakon jela. Simptome možete također imati i prilikom mirovanja.
• Ako primjetite bilo koji od gore navedenih simptoma, prestanite s onim što trenutno radite, sjednite i slijedite upute:
  • Uzmite Vašu tabletu ili sprej nitro-glicerina (NTG) kao što Vam je rečeno
  • Ako osjećate bol i nakon 5 minuta, uzmite drugu tabletu/sprej NTG
  • Ako osjećate bol i nakon idućih 5 minuta, uzmite treću tabletu/sprej NTG
  • Ako bol nije popustila niti 5 minuta poslije uzimanja treće NTG tablete/spreja, moguće je da imate srčani udar. Ako se to desi, neka Vas netko odveze u najbližu stanicu hitne pomoći. Ako ste sami, ne vozite. Nazovite 94 i zatražite pomoć, a tada sjednite ili lezite i mirujte.

Zapamtite: Simptomi srčanog udara slični su angini, ali su uglavnom intenzivniji i dugotrajniji. U svakom slučaju, ako češće primjetite navedene simptome, konzultirajte kardiologa ili kirurga.

Faktori rizika za bolest koronarne arterije

Poznato je da određeni faktori povećavaju Vaše šanse za bolest koronarne arterije.
Faktori rizika za bolest koronarne arterije su:

• pušenje
• visok krvni tlak
• visok stupanj kolesterola u krvi
• dijabetes
• bolest u obitelji
• pretilost (gojaznost preko 20% prekomjerne težine)
• nedostatak fizičke aktivnosti
• stres

Zašto su važni faktori rizika ?

Dokazano je da promjena ili modificiranje faktora rizika može utjecati na Vaše zdravlje, jer može pomoći da smanjite rizik razvijanja bolesti srca ili da usporite razvoj bolesti.

Što mogu učiniti ?

Upravo Vi imate najvažniju ulogu u očuvanju Vašeg zdravlja ! Ovdje su neki prijedlozi kako si možete pomoći. Budući da znate da imate bolest srca, možda ste već promijenili ili modificirali neke od Vaših faktora rizika.

Operacija aortokoronarnog premoštenja (ACB)(Aortokoronarni Bypass)

• ACB operacija izvodi se kako bi se poboljšao protok krvi do srčanog mišića te kako bi se smanjili (olakšali) simptomi i poboljšalo  funkcioniranje srca. Koristeći dio vene s noge (vena safena) i/ili arteruju iz prsa-prsnog koša (unutarnja torakalna-grudna arterija), kirurg premošćuje suženja ili blokade u koronarnim arterijama . 
  Broj premoštenja koja ćete imati ovisi o broju arterija koje su oštećene te o veličini i kvaliteti arterija iza mjesta suženja.
• Kada se koristi dio vene iz noge, jedan kraj se sašije za aortu, a drugi za koronarnu arteriju niže ispod blokade (začepljenja).
• Kada se koristi interna torakalna arterija, jedan kraj je slijeva pripojen grani aorte, dok je drugi sašiven na koronarnu arteriju ispod blokade.
• Krv obogaćena kisikom tada može prolaziti kroz transplantirani dio do područja srčanog mišića iza mjesta suženja ili blokade.

  Opaska: sužene ili začepljene arterije nisu uklonjene.

Bolest srčanog zalistka

• Normalni srčani zalisci su tanke, glatke strukture, a usmjeravaju krv kroz srčane šupljine te sprječavaju njen povratak.
• Tijekom vremena, može doći do oštećenja ili zadebljanja srčanog zalistka. Zbog ovih promjena, zalisci se teže otvaraju (stenoza) ili se ne zatvaraju do kraja (insuficijencija). Srčani zalisci mogu biti promijenjeni ili oštećeni :
  • zbog prirođene anomalije
  • uslijed infekcija
  • zbog reumatske groznice ili šarlaha
• Najčešće su oštećeni aortalni i mitralni zalisci. Ovi zalisci kontroliraju krv preko glavne srčane komore (lijeva klijetka).
• Kad se zalisci ne otvaraju i zatvaraju kako bi trebali, prolazi manje krvi ili se ona vraća. Kao posljedica toga, srce radi jače kako bi pumpalo krv u tijelo. Ako srce to nije u stanju, dolazi do popuštanja srca.
• Nakon popuštanja srca, srce nije u stanju pumpati krv kao što bi trebalo te se krv ne odvodi iz srca. Krv zaostaje u plućima i drugim dijelovima tijela. Kao rezultat toga, možete biti kratkog daha, može doći do oticanja nogu i stopala, suhog kašlja ili ekstremnog umora. Ako srčani zalisci ne rade ispravno, s vremenom može doći i do povećanja srca.
• Abnormalni zalisci također mogu uzrokovati iregularno lupanje srca ili stvaranje ugrušaka krvi u srcu.
• Kada lijekovi više ne pomažu kod popuštanja srca ili kad ne poboljšaju proces pumpanja srca, često je potrebna operacija, kako bi se popravio ili zamijenio zalistak.

Operacija srčanog zalistka

• Kad je to moguće, popravlja se Vaš vlastiti zalistak. U suprotnom, on se mora zamijeniti. Neki ljudi osjećaju se bolje odmah nakon operacije, zbog popuštanja simptoma. Ipak, većini ljudi treba nekoliko mjeseci da bi počeli osjećati pozitivne posljedice operacije srca. Srcu treba neko vrijeme da bi se oporavilo od pojačanog rada prije operacije. Iz tog razloga, liječnik bi mogao zatražiti da nastavite s uzimanjem nekih lijekova te da se pridržavate određene dijete.
• Kad je potrebno zamijeniti srčani zalistak, koristi se mehanički ili biološki zalistak.
• Neovisno da li imate biološki ili mehanički zalistak, postoji rizik od infekcije. Ukoliko Vam nakon ugradnje umjetnog zalistka budu rađeni stomatološki, urološki ili nečisti kirurški zahvati, morat ćete preventivno dobiti antibiotike.
• Prije svakog od gore navedenih zahvata, obavijestite liječnika (zubara, kirurga itd.) da imate ugrađen umjetni zalistak.

Ostali tipovi operacije srca

Aortokoronarno premoštenje i operacija zalistka, najčešći su tipovi operacije srca. Ispod su navedeni još neki tipovi operacija srca koje bi mogli imati, vezano uz probleme sa srcem.

Reparacija atrijskog ili ventrikularnog septalnog defekta

Nekim pacijentima može biti potrebno kirurško zatvaranje otvora
između pregrade koja odvaja komore pretklijetke (atrialni septalni defekt – ASD) ili klijetke (ventrikularni septalni defekt – VSD). VSD može nastati kao rezultat oštećenja uzrokovanog srčanim udarom. Neki ljudi mogu se roditi s ASD-om ili VSD-om, što zahtijeva operaciju u odrasloj dobi.

Operacija aortalne aneurizme

Aorta može biti mjestom nastanka različitih bolesti. Aorta se može proširiti ili se njeni unutrašnji slojevi mogu poderati (puknuti) tvoreći aneurizmu (“izbočine”), što zahtijeva kirurško nadomještanje komercijalno raspoloživim materijalom.

Operacija ventrikulske aneurizme

Srčani udari (infarkti) uzrokuju oštećenja klijetke, što oslabljuje mišiće stijenke i može uzrokovati izbočenja na stijenkama klijetke (aneurizam). Aneurizam reducira efikasnost srca kao pumpe. To zahtijeva kirurško uklanjanje aneurizme.

Miektomija – kod HCM

Septum između klijetki može se povećati. Uklanja se prekomjerno tkivo koje blokira protok krvi iz srca

Odstranjenje miksoma

Ponekad srce može biti sjedištem rasta tumorskog tkiva (miksom) koji može smetati funkcioniranju srca. Ova izraslina može se kirurški ukloniti.

Bentalova operacija

Ovaj postupak uključuje zamjenu i aortalnog zaliska i uzlaznog dijela aorte.

Kongenitalni srčani defekti

Neki pacijenti dožive stariju dob uz srčanu manu stečenu rođenjem. To su rjeđe situacije, koje zahtijevaju kiruršku terapiju, koju bi Vam pobliže trebao objasniti kirurg.

Kombinirane operacije

Neki srčani pacijenti zbog ateroskleroze imaju suženja velikih vratnih žila (karotide). Ukoliko kirurg odluči da bi suženje vratnih žila moglo kompromitirati rezultate srčane operacije, prije ili za vrijeme srčane operacije operiraju se vratne žile.

Rizici i komplikacije kod operacije srca

Odluka za operaciju srca često uključuje odmjeravanje koristi nasuprot rizicima. Rizici vezani uz različite operacije srca, razlikuju se od jedne do druge operacije i ovise o različitim faktorima, kao što su:

• pacijentova starosna dob
• nedavni srčani udar
• ostali zdravstveni problemi (npr. bolest bubrega)
• stanje srčanog mišića
• broj srčanih zalistaka koji trebaju biti popravljeni ili zamijenjeni.

Vaš kirurg će Vam objasniti rizike operacije i pomoći Vam da usporedite rizike operacije prema rizicima ako nemate operaciju.

Operacija srca je velika operacija kod koje može doći do manjih ili većih komplikacija.

Vaš anesteziolog upoznat će Vas sa mogućim i očekivanim rizicima i poteškoćama u perioperativnom razdoblju

Komplikacije mogu uključivati:

• krvarenje
• nepravilne otkucaje srca
• infekciju rane
• probleme s disanjem
• srčani udar, kap ili smrt
• probleme sa srčanim ritmom koji mogu rezultirati potrebom za trajnim pacemakerom.

Vaš kirurg objasnit će Vam svaku od mogućih komplikacija

Prirodni lekovi za regulisanje srčanih problema

Ako se koriste kao čaj ili dodatak jelima, tzv.topli začini (đumbir, cimet, karanfilić i kajenski biber) doprinose zdravlju krvnih sudova jer podstiču cirkulaciju, šire krvne sudove koji snabdevaju krvlju ekstremitete.

U terapiji bolesti srca i krvnih sudova koristi se i lekovito bilje i to: glog, medveđi luk-sremuš, kopriva, matičnjak, beli luk, bela  imela, pršun, lan, jagorčevina, i dr.

Glog je jedan od najvrednijih prirodnih lekova koji jača srčani mišić, čime reguliše krvni pritisak i smiruje upalne procese srčanog mišića, a delotvoran je i kod angine pektoris i ateroskleroze.

Za regulaciju krvnog pritiska upotrebljavaju se: beli luk, medveđi luk, restavić, i maslinovo ulje.

Napitak protiv angine pektoris i ateroskleroze

– 10 svežih stabljika peršuna (samo nadzemni deo),
– litrakvalitetnog vina ,
– 2 supene  kašike  vinskog sirćeta
– 300 g  meda.

Čaj protiv zapaljenje srčane kese

Pomešajte po 30g cveta zove, brđanke i gloga i 10g ruzmarina. Dve supene kašike ove mešavine čaja, preliti sa 400 ml hladne vode, poklopiti i ostavitida odstoji 10-12 sati (preko noći). Zagrejati do ključanja, kuvati 2-3 minuta. Ohladiti, procediti i piti tri puta dnevno po 3 supene kašike.

Share