Koronarna bolest i njeno liječenje

Što uzrokuje koronarnu bolest ?

Koronarna bolest nastaje kao posljedica taloženja masnih supstanci, kao što je kolesterol, u stjenku koronarne krvne žile. Ove masne naslage u koronarnoj krvnoj žili nazivaju se aterosklerotskim plakovima ili lezijama. Kako taloženje vremenom napreduje, unutrašnja stjenka žile zadebljava, krvna žila se sužava, a protok iza suženja se usporava.

Srce je pumpa koja tijelo opskrbljuje krvlju, a za svoj normalan rad ono treba kisik do kojeg dolazi preko koronarnih arterija koje ga obuhvaćaju.

Krvna žila sužena aterosklerotskim plakom ne može opskrbiti srčani mišić dovoljnom količinom kisika, osobito u slučaju povećane potražnje za kisikom kao što je to u tjelesnom opterećenju ili stresu. Srčanom mišiću koji nije dovoljno opskrbljen kisikom slabi funkcija, a Vi trenutke slabije opskrbe kisikom osjećate kao bol, odnosno anginu pektoris.

Navedeni plakovi, kao što je rečeno, sužavaju krvnu žilu, ali mogu čak i blokirati protok krvi kroz nju, što (u koliko se ne liječi), može dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica kao što su infarkt miokarda ili čak smrt. 

Simptomi koronarne bolesti

Koronarna bolest je bolest  koja napreduje polako, često bez simptoma. Vaš prvi znak postojanja bolesnti su obično epizode boli u prsima, koje se mogu javljati u tjelesnom opterećenju, ali i u mirovanju.

Bol može postojati i u obliku stezanja, pritiska, te nedostatka zraka, a može se širiti u ruke, osobito lijevu, u ramena, leđa ili čeljust, može biti praćena mučninom, povraćanjem i profuznim znojenjem. Kako je rečeno, bol može biti jedini simptom bolesti, ali može biti i u kombinaciji sa ostalim navedenim simptomima.

Faktori rizika

Bilo koji od navedenih faktora rizika povećavaju mogućnost nastanka koronarne bolesti:

1. ako ste muškog spola

2. ako imate visoki krvni tlak ili šećernu bolest

3. ako ste pušač

4. ako ste prekomjerne tjelesne težine

5. ako Vam netko od bliskih rođaka ima koronarnu bolest

6. ako ste tjelesno neaktivni

7. ako ste pod trajnim stresom

Kako se postavlja dijagnoza koronarne bolesti ?

U koliko imate povećan rizik nastanka koronarne bolesti, ili neke od ranije navedenih simptoma, prvi korak u postavljanju dijagnoze je ergometrija, odnosno test opterećenja. Testom opterećenja se trajno snima EKG u opterećnju i neposredno nakon njega, te se bilježe eventualne promjene koje govore u prilog postojanju koronarne bolesti.

U koliko takve promjene postoje, slijedeći korak je angiografija koronarnih krvnih žila ili slikanje žila koje opskrbljuju srce. Navedena procedura naziva se koronarografija. Koronarografija je najkorisnija i u stvari najvažnija procedura u dijagnostici koronarne bolesti, jer omugućava liječniku da točno vidi gdje su koronarne arterije sužene ili zatvorene.

Koronarografija se izvodi tako da se prvo punktira, odnosno ubode, femoralna arterija koja se nalazi u preponi (obično se punkcija vrši u desnoj preponi). Prije samog uboda bolesnik dobiva lokalnu anesteziju (sredstvo protiv bolova), tako da je sam ubod ili punkcija praktički bezbolna. Nakon punkcije u arteriju se uvodi tzv. uvodnica koja služi za lakše manipuliranje kateterima.

Kateter je duga uska cijev (oko 2 mm) kojom se kroz aortu dolazi sve do srca odnosno koronarnih krvnih žila. Slijedeći korak je ubrizgavanje kontrasnog sredstva kojim se omogućava da se koronarne krvne žile prikažu na rendgenskom ekranu, te da se točno prikažu mjesta mogućih suženja odnosno začepljenja. U nekoliko navrta od vas se može zahtijevati da tijekom zahvata duboko udahnete i zadržite dah radi boljeg prikaza krvnih žila.

Jedna od manjih neugodnosti tijekom zahvata je pojava vrućine u glavi i tijelu koja nastaje kao posljedica davanja veće količine kontrasta prilikom slikanja srčane šupljine (ventrikulografije).

Može li se liječiti koronarna bolest ?

Svakom bolesniku sa koronarnom bolešću liječnik savjetuje prestanak pušenja, poštedu od većih tjelesnih opterećenja, dijetu sa niskim sadržajem masnoća,…

Osim ovih općih mjera postoje i drugi načini liječenja koronarne bolesti. 
Većina bolesnika koristi lijekove koji sprječavaju napade angine pectoris, lijekove za sniženje nivoa masnoća u krvi, te eventualno lijekove za reguliranje krvnog tlaka i šećerne bolesti. Međutim niti jedan od postojećih lijekova ne može eliminirati suženje koronarne arterije.

Do prije nekoliko godina kardijalna kirurgija bila je jedina mogućnost liječenja suženja koronarnih arterija. Danas se uobičajeno koristi angioplastika (dilatacija, proširenje koronarne arterije balonom) kao nekirurška metoda liječenja. Puni naziv ovog zahvata je Perkutana transluminalna koronarna angioplastika (PTCA). Svrha ovog zahvata je otvoriti zaštropanu arteriju. Tijekom angioplastike, mali balon se putem katetera plasira na mjesto suženja koronarne arterije, nakon čega se balon pažljivo napuhne. Time se masne naslage aterosklerotskog plaka komprimiraju što rezultira proširenjem koronarne arterije i poboljšanjem protoka krvi

U nekim slučajevima suženja koronarnih arterija ne mogu se razriješiti angioplastikom pa se u tim slučajevima preporuča implantacija koronarnog stenta ili je neophodan kirurški zahvat. Vaš doktor će Vam savjetovati koji je zahvat za Vas najbolji.

Gdje i kako se izvodi angioplastika?

Priprema prije zahvata

• Angioplastika se izvodi u specijalno opremljenim laboratorijima i bolnicama.
  Prije angioplastike Vaš liječnik će Vam dati nekoliko uputa. 
  Bit ćete zamoljeni da noć prije zahvata ništa ne jedete niti pijete. 
  Po prijemu u bolnicu biti će Vam učinjene rutinske pretrage: vađenje krvi, EKG, RTG srca i pluća. Također će Vam biti postavljena mala uvodnica (braunila) u venu, koja u slučaju potrebe, omogućava brzu primjenu intravenoznih injekcija (lijekova ili infuzija).
  Angiolastika se ne izvodi u općoj nego u lokalnoj anesteziji. Noć prije zahvata Vaš doktor će Vam prepisati blagi sedativ koji će Vam smanjiti napetost.

Angioplastika “korak po korak”

• Lokalna anestezija injicra se u preponu gdje seučini i mala incizija na koži.

• Dugačka, tanka tuba koja se zove uvodnica uvodi se arteriju koju štiti od oštećenja tijekom pretrage, a još uža tanka, dugačka tuba koja se zove vodeći kateter uvodi se kroz uvodnicu do srca.

• Kontrastno sredstvo se uštrca kroz kateter i omogućuje doktoru da vidi što se nalazi na rendgenu koji se zove fluoroskop (doza zračenja koju primite je minimalno potrebna za dobivanje precizne dijagnoze).

• Kad se prikažu arterije na rendgenskom ekranu doktor kroz kateter uvodi poput konca tanku žicu u bolesnu arteriju.

• Potom doktor preko žice uvodi balon kateter i postavlja ga na mjestu suženja.

• Jednom kad se balon kateter postavi na mjestu suženja ekspandira (napuhne) se i time se masne naslage komprimiraju u stijenku krvne žile.

• Kad se balon kateter ispuhne i izvuče lezije ostaje komprimirana i uspostavlja se normalan protok krvi u srčanoj arteriji.

Suženje može nastati i nakon angioplastike

U oko jedne trećine do jedne polovine uspješno izvedenih dilatacija (PTCA) može se svremenom (obično unutar 3-6 mjeseci) pojaviti ponovno suženje na istom mjestu što se zove restenoza. Da bi se smanjile šanse nastanka restenoze Vaš doktor Vam tijekom same angioplastike može preporučiti još jednu novu proceduru koja se zove implatacija koronarnog stenta što će i učiniti u istom zahvata ako procijeni da je to potrebno. Iskustva su pokazala da upotreba PALMAZ-SCHATZ stenta smanjuje učestalost restenoze i poboljšava uspjeh angioplastike.

Što je koronarni stent?

Koronarni stent je mala, mrežasta čelična tuba koja se uvodi u Vašu arteriju na balon kateteru. Doktor manevrirajući kateterom postavi stent na mjestu suženja i pažljivo napuhne balon. Kad se balon napuhne stent se ekspandira (proširi) i utisne u unutrašnju stjenku arterije. Poslije se balon ispuhne i izvuče van, a stent ostaje trajno na mjestu i drži arteriju otvorenom.

Stent je trajni implatant koji ostaje u Vašoj arteriji. On pomaže držati arteriju otvorenom, povećava protok krvi i time smanjuje simptome koronarne bolesti.

Kako se implantira (ugrađuje) koronarni stent?

Koronarni stent može se ugraditi nakon angioplastike prije nego se vodeći kateter i uvodnice izvade.

1. stent montiran na balon kateteru uvodi se u koronarnu arteriju i postavlja na mjesto suženja.

2. Kad se balon i stent precizno postave, balon se napuhne i stent se proširi. Ovisno o dužini suženja može se ugraditi jedan ili više stentova.

3. Balon kateter se ispuhne i izvuče sa žicom i vodećim kakteterom.

4. Stent ostaje u arteriji trajno i drži je otvorenom.

Priprema prije Vašeg tretmana

Dane prije zahvata trebate:

• uzimati sve prepisane lijekove

• kazati svom doktoru ako uzimate bilo koji drugi lijek

• kazati svom doktoru ako iz bilo kojeg razloga ne uzimate aspirin (Andol)

• podsjetiti svog doktrora ako ste na bilo što alergični

• suzdržati se od jela i pića poslije pola noći u noći prije Vašeg zahvata

• pridržavati se svih uputa koje će Vam dati Vaš doktor ili sestra

Tijekom zahvata

Možete dobiti blagi sedativ da Vas malo relaksira, ali nikako da Vas uspava. Postoje dva razloga za to.. Prvi je da većina ljudi prilično dobro podnosi bilo kakavu nelagodu koju doživljava. Drugi je taj što ćete tijekom zahvata trebati surađivati s Vašim doktorom, kad Vam kaže duboko udahnite Vi ćete na par sekundi duboko udahnuti i zadržati dah da bi doktor imao što kvalitetniju sliku na ekranu, isto tako ako osjetite bilo kakvu bol ili nelagodu trebate kazati Vašem doktoru.

Kad uđete u kardiološki laboratorij leći ćete na rendgenski stol i biti prekriveni sterilnom plahtom. Mjesto punkcije u preponi biti će oprano specijalnom tekućinom i dobit ćete lokalnu anesteziju.
Sami postupak PTCA i implatacije koronarnog stenta naveli objasnili smo na prethodnim stranicama. Postupak ako se radi samo PTCA može trajati oko 60 min., a ako se nakon PTCA implatira i koronarni stent može trajati i do 90 min. Većim dijelom zahvata osjećat ćete se udobno, ali kad se balon napuhne možete osjetiti nelagodu i bol u prsima – to je normalni dio postupka i prestaje čim se balon ispuhne.

Što se događa poslije zahvata?

Nakon dilatacije i ugradnje stenta Vi ćete, do povratka u Vašu sobu, na nekoliko sati biti premješteni u koronarnu ili postkoronarnu jedinicu. U to vrijeme uvodnice iz prepone će se vaditit vani a mjesto punkcije komprimirati dok ne prestane krvarenje (10-15 min).

Sestre će putem monitora pratiti Vaš srčani ritam i krvni tlak i često kontrolirati mjesto punkcije zbog krvarenja. Kad se vratite u Vašu sobu možete jesti i piti i primati posjete. Pijte što više tekućine da se kontarst koji ste primili tijekom pretrage izluči kroz bubrege.

Prvih nekoliko dana nakon što ste dobili stent Vaše tjelesne aktivnosti bit će reducirane. Prvi dan ne smijete ustajati iz kreveta, morate ležati i držati ravno ispruženu nogu koja je punktirana do sutra ujutro.

Možete također dobivati lijekove koji će pomoći održavanje protoka krvi kroz stent. Krv će Vam se često kontrolirati zbog regulacije lijeka koji dobivate. Drugi dan ustat ćete iz kreveta i Vaš će Vam doktor postupno dozvoliti povećanje tjelesne aktivnosti.

Nakon otpusta kući

Vaš boravak u bolnici trajat će između tri i osam dana. Nakon otpusta kući javite se Vašem obiteljskom liječniku. Ako nakon povratka kući osjetite bilo kakvu nelagodu, bol ili krvarenje javite se svom liječniku ili kardiologu u bolnicu.<

Vaš obiteljski liječnik će Vas dalje pratiti, a nakon šest mjeseci može te konzultirati Vašeg kardiologa radi testa opterećenja (ergometrije).

Napokon Vi bi se trebali vratiti u Vaše normalne aktivnosti, no svakako prije većeg tjelesnog napora pitajte Vašeg doktora. Trebate skrenuti pažnju bilo kojem doktoru kojem ste upućeni da imate ugrađen koronarni stent i pomogućnosti nositi Vašu stent karticu sa sobom.

Uzimanje lijekova je veoma važno!

Share