Kolorektalni karcinom. Što je to?
Kolorektalni karcinom treći je po učestalosti dijagnosticiranja a drugi po stopi mortaliteta među malignomima u SAD-u. Ipak, ako se otkrije u ranoj fazi, mogućnosti izlječenja su velike. Nastaje rastom promijenjenih (abnormalnih) stanica na unutarnjoj stjenci debelog crijeva ili rektuma.
Kolorektalni karcinom: kako počinje
Najčešće počinje kao polip – benigna tvorevina na unutarnjoj površini crijeva. Dva najčešća tipa polipa jesu adenomatozni i hiperplastični. Nastaju uslijed pogreške u rastu ili obnavljanju stanica unutarnje stjenke crijeva. Većinom zadržavaju benignu formu no neki imaju maligni potencijal. Njihovo odstranjivanje u ranoj fazi sprječava kolorektalni karcinom.
Faktori rizika na koje ne možete utjecati
Rizik oboljenja od kolorektalnog karcinoma ovisi o genetici i načinu života. Faktori rizika na koje ne možete utjecati su:
• Životna dob – većina bolesnika je starija od 50 godina
• Polipi ili upalne bolesti crijeva
• Obiteljska povijest bolesti
• Karcinom jajnika ili dojki
Faktori rizika na koje možete utjecati
Neke faktore koji povećavaju rizik od oboljenja je moguće kontrolirati:
• Mesne dijete
• Prekomjerna težina
• Nedovoljna fizička aktivnost
• Pušenje i konzumacija alkohola
Znakovi upozorenja kod kolorektalnog karcinoma
Obično nisu prisutni rani znakovi oboljenja. Stoga je nužno pravodobno učiniti preglede jer rano otkrivanje znači veću mogućnost izlječenja. Kako bolest napreduje, može se javiti krv u stolici, abdominalna bol, promjene u pražnjenju crijeva (zatvor ili proljev), iznenadni gubitak težine i umor. Ako su prisutni navedeni simptomi, tumor je vjerojatno velik i teže izlječiv.
Pregledi za otkrivanje kolorektalnog karcinoma
Kolorektalni karcinom nastaje podmuklo pa su stoga nužni preventivni pregledi za ranu dijagnostiku. Preporuka za osobe starije od 50 godina je učiniti kolonoskopiju jednom u deset godina. To je dijagnostička metoda kojom se uz pomoć sićušne kamere pregledavaju debelo crijevo i rektum. Sa ovim postupkom ne samo da je moguće otkriti kolorektalni karcinom, već ga je moguće i spriječiti uklanjanjem polipa.
Virtualna kolonoskopija
U novije vrijeme sve se više koristi tzv. virtualna kolonoskopija, metoda izrade 3-D modela kolona pomoću CT snimki. Prednost ove metode je što se njome otkrivaju polopi i duge abnormalnosti kolona bez upotrebe kamere. Ipak, u slučaju njihovog nalaska, nužna je klasična kolonoskopija kojom se tvorbe odstranjuju.
Rendgenska snimka crijeva
Rendgensko snimanje crijeva (irigografija) –prilikom kojeg se kao kontrastno sredstvo koristi barij – metoda je koja omogućuje dobar uvid u stanje crijeva i rektuma. Ovom metodom tumori se često prikazuju kao „odgrizak jabuke“ koji sužava lumen crijeva. Kao i kod virtualne kolonoskopije, sve abnormalnosti otkrivene irigografijom zahtijevaju primjenu konvencionalne kolonoskopije.
Postavljanje dijagnoze
Ako pretrage pokažu sumnju na tumor, nužno je učiniti biopsiju. Dakle, prilikom kolonoskopije uklanjaju se polipi i uzimaju uzorci tkiva svih sumnjivih tvorbi. Oni se potom mikroskopski pregledavaju u cilju postavljanja jasne dijagnoze. Na slici su prikazane uvećane stanice karcinoma kolona.
Određivanje stadija kolorektalnog karcinoma
Nakon što se potvrdi dijagnoza, određuje se stadij karcinoma na temelju njegove proširenosti. Pri tome veličina tumora ne mora biti u uzajamnoj vezi sa stadijem. Nadalje, određivanje stadija tumora nužno je zbog odabira vrste liječenja.
• Stadij I – tumor se nije proširio van unutarnje strane crijeva ili rektuma
• Stadij II – tumor je zahvatio mišićni sloj crijeva ili rektuma
• Stadij III – tumor se proširio u jedan ili više okolnih limfnih čvorova
• Stadij IV – tumor je proširio na druge organe, npr. jetru, pluća ili kosti.
Stopa preživljavanja kolorektalnog karcinoma
Izgled preživljavanja ovisi o stadiju karcinoma, što je stadij veći izgledi su manji. Petogodišnja stopa preživljavanja odnosi se na postotak bolesnika koji su živjeli najmanje pet godina od trenutka postavljanja dijagnoze. Petogodišnja stopa preživljavanja za stadij I je 93% a za stadij IV samo 8%.
Operacija kolorektalnog karcinoma
Uobičajeni terapijski postupak za sve stadije kolorektalnog karcinoma, osim četvrtog, jest kirurško odstranjenje tumora i okolnog tkiva. Ako se radi o većoj tumorskoj tvorbi, odstranjuje se čitav segment crijeva ili rektuma. Operacija omogućuje visok stupanj preživljavanja kod početnog stadija karcinoma. U slučaju njegovog širenja na druge organe, operacija se izvodi radi ublažavanja simptoma bolesti.
Liječenje uznapredovanog kolorektalnog karcinoma
Liječenje kolorektalnog karcinoma je moguće i onda kada su zahvaćeni jedan ili više okolnih limfnih čvorova (stadij III). Ono tada obuhvaća kirurški zahvat, zračenja i kemoterapiju. Ako se karcinom ponovno javi nakon inicijalnog liječenja ili pak zahvati okolne organe, tada je teže izlječiv. No i tada zračenje i kemoterapija mogu ublažiti simptome bolesti i produžiti preživljavanje.
Nositi se sa kemoterapijom
U posljednje vrijeme učinjeni su bitni koraci u ublažavanju nuspojava kemoterapije. Noviji lijekovi sve manje uzrokuju mučninu. Klinička istraživanja usmjerena su na otkrivanje novih, učinkovitijih i bolje podnošljivijih.
Radiofrekventna ablacija
Radiofrekventna ablacija jest metoda uklanjanja tumora toplinom. Na temelju CT snimke, pomoću naprave slične igli ulazi se u područje tumora i aplicira se toplina. Metoda je pogodna za uklanjanje stanica koje se kirurškim putem nisu odstranile. Kod pacijenata sa metastazama u jetri, radiofrekventna ablacija se često kombinira sa kemoterapijom.
Prevencija kolorektalnog karcinoma: dijeta
Niz je koraka koje možete poduzeti u cilju prevencije nastanka kolorektalnog karcinoma. Istraživanja su pokazala da pravilna prehrana, vježbanje i redukcija masnoća smanjuju rizik oboljenja za 45%. Preporučuju se redukcijske dijete sa dosta vlakana i najmanje pet obroka koji sadrža voće i povrće.
Prevencija vježbanjem
Fizička aktivnost od iznimne je važnosti u prevenciji kolorektalnog karcinoma. Studije pokazuju da osobe koje su fizički aktivne imaju 24% manji rizik od oboljenja, bez obzira je li aktivnost vezana za posao ili zabavu. Preporuča se svakodnevno vježbanje u trajanju od 30 minuta.
