Što nakon poroda?

Majčino mlijeko je prirodna hrana svakog novorođenčeta i dojenčeta. Biokemijski sastav majčinog mlijeka prilagođen je potrebama novorođenčeta. Majčino mlijeko je optimalno probavljivo, štiti dijete od infekcija te smanjuje rizik od pojave alergija. Sve to utječe na zdravlje i sretniji rast Vaše bebe. Osim toga, dojenjem se uspostavlja jaka emocionalna veza između majke i djeteta.
I za vrijeme dojenja vrlo je važna uravnotežena i raznolika prehrana. Dojilja svojim pravilnim prehrambenim navikama pruža optimalne temelje za rast i razvoj djeteta.
Za vrijeme dojenja povećane su potrebe za energijom i hranjivim tvarima s obzirom da dijete sve potrebne tvari za svoj rast i razvoj crpi iz majčinog mlijeka. Dakle, dojenjem se gube vrlo važni nutrijenti koje majka svojom prehranom mora nadoknaditi.

Vrijedi pravilo: NE JESTI ZA DVOJE!
Prehrana za vrijeme dojenja nije komplicirana i ne zahtijeva nikakve specijalne dijete. Treba jesti miješanu i raznovrsnu hranu koja obuhvaća sve osnovne skupine namirnica: žitarice, mlijeko i mliječne proizvodi, meso, voće i povrće. Dojilja treba u prosjeku 500 kcal dnevno više nego zdrava žena koja nije trudna  i ne doji. Dodatne energetske potrebe ovise i o konstituciji majke i potrebama novorođenčeta.

Prehrana zdrave, normalno uhranjene dojilje

(Mardešić Duško i sur., Pedijatrija, Školska knjiga, 2000.)

 

Prosječne potrebe zdrave žene

Dodatne potrebe dojilje

Energija (kcal/dan)

2000-2200

+ 500

Bjelančevine (g/dan)

30

+ 20

Vitamini

 

+ 20% /dan

Tekućina (l/dan)

2-3

prema osjetu žeđi


Dodatnih 500 kcal dnevno nije puno te stoga trebate pripaziti što i kako jedete kako ne biste dobili prekomjernu tjelesnu težinu.

Pojedine namirnice koje su prisutne u prehrani dojilje mogu prouzročiti nadutost, kolike ili probavne smetnje u djeteta.

„Problematične“ namirnice u prehrani dojilje

●  agrumi – mogu kod beba izazvati crvenilo kože.
● grah, grašak, mahune, luk, kupus, kelj – mogu izazvati nadimanje i pojavu grčeva kod beba.
● kofein i teobromin (u kakau i čokoladi) – u većim dozama može izazvati razdražljivost i nemir kod beba.
● tein – sastojak čaja koji ima sličan učinak kao i kofein. Konzumiranje čaja se preporučuje, ali treba birati one sa manjim udjelom teina. Crni čaj treba izbjegavati.
● ne preporučuje se jako slano niti ljuto
● mirišljavo povrće (čašnjak, luk, brokule) sadržava mirisna ulja koja prelaze u mlijeko i daju mu miris što će kod većine beba izazvati probavne smetnje.
● mliječni proizvodi – vrlo često grčevi kod beba mogu se javiti kao posljedica konzumiranja mliječnih proizvoda od strane majke.

Međutim, nijedna hrana ne treba biti uklonjena s majčina jelovnika dok nisu dokazane smetnje kod djeteta. Naime, sve eventualne probleme koje mogu izazvati namirnice prisutne u majčinom jelovniku, pokazala je praksa, ali nema još čvrstih znanstvenih dokaza. Nemojte dozvoliti da Vaša prehrana postane jednolična jer je tada vrlo teško podmiriti sve potrebe organizma za hranjivim tvarima.
Zato je na majkama da obrate pažnju na osjetljivost svoje bebe.

Unos tekućine za vrijeme dojenja

Potrebe za tekućinom za vrijeme dojenja, veće su nego inače. Najbolje je ravnati se prema osjećaju žeđi, koji je u većine dojilja pojačan.

Na tržištu se mogu naći specijalni čajevi za dojilje (npr: HiPP čaj za dojilje) za koje je znanstveno dokazan laktogeni učinak (povećavaju produkciju mlijeka) i multivitaminski napitci za dojilje (npr: HiPP dijetetski napitci za dojilje sa željezom i folnom kiselinom).

Dojenje i pušenje

Pušenje je zabranjeno tijekom dojenja. Žene koje puše proizvode manje mlijeka i ranije prestaju dojiti. U njihove djece često se javljaju mučnine, povraćanje, proljev…

Ne smije se pušiti ni u prostorijama u kojima boravi dijete jer je pasivno pušenje štetno za bebino zdravlje. Dokazano je da je puno veća vjerojatnost pojave respiratornih infekcija u beba koje su izložene duhanskom dimu.

Dojilje vegetarijanke i makrobiotičarke

Bilo koji oblik vegetarijanske i makrobiotičke prehrane nosi sa sobom rizik manjka željeza, kalcija, cinka i vitamina D. Naime, svi oblici biljne prehrane bogati su fitatima i nekim drugim sastojcima hrane koji ometaju apsorpciju važnih vitamina i minerala. Osim toga, veliki problem je i nedostatak vitamina B12 s obirom da je on animalnog porijekla.

Dojiljama vegetarijankama i makrobiotičarkama preporučuje se dopuna prehrane multivitaminsko-mineralnim dodacima i injekcije vitamina B12, ali svakako se treba posavjetovati sa liječnikom.

Dopunska prehrana tijekom dojenja

Za pravilan razvoj djeteta, nužna je zdrava prehrana majke. Neadekvatna prehrana majke može se nepovoljno odraziti na zdravstveni status majke i uzrokovati pad imuniteta. Potrebe za hranjivim tvarima povećane su tijekom dojenja, no uravnoteženom prehranom, možete svom organizmu osigurati dostatnu količinu. Izuzetak su željezo i folna kiselina koje je potrebno dodatno uzimati, naravno uz prethodno savjetovanje sa liječnikom.

Ako dojilja iz nekog razloga nije u mogućnosti raznovrsno se hraniti, nužno je prehranu dopuniti dodacima koji su pripravljeni prema specifičnostima prehrane dojilja (npr: HiPP multivitaminski napitci sa željezom i folnom kiselinom).

Jedan dan kroz prehranu trudnice

Uz uravnoteženu prehranu i bez puno muke i odricanja možete Vašem organizmu priskrbiti većinu potrebnih hranjivih tvari. Pogledajte kako treba izgledati jedan prehrambeni dan zdrave trudnice.

NAKON BUĐENJA

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

2 krekera od integralne riže (15g)

1 čaša prirodnog soka od naranče (2,4dcl)

165,9

26,4

0,5

1,11

DORUČAK

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

1 kriška raženog kruha (60g)

1 velika žlica svježeg kravljeg sira (50g)

1 manja rajčica (100g)

227,9

4,6

2,3

4,6

PRIJEPODNEVNI MEĐUOBROK

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

1 veća banana (135g)

1 šalica Ab kulture 0,1% m.m. (2,4dcl)

209,8

391

0,45

3,5

RUČAK

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

200g pilećeg filea (bez kože)

2 manja krumpira (250g)

100g šampinjona

200g zelene salate

2 žličice maslinovog ulja (10g)

606,9

152,6

6,49

14,5

 

POSLIJEPODNEVNI MEĐUOBROK

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

2 velike žlice svježeg kravljeg sira (100g)

1 manja jabuka (106g)

158,1

66,4

0,3

2,5

VEČERA

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

5g integralne tjestenine

2 manje mrkve (100g)

1 mala paprika (100g)

1 mala rajčica (100g)

3 šnite edamera (60g)

2 žlice kiselog vrhnja 12% m.m. (60g)

563,8

593,7

3,09

12,65

 

E. vrijednost(kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

UKUPNO

2021,2

1692,9

13,23

38,86

Dopunska prehrana tijekom trudnoće

matične ćelije u trudnoći

Danas na tržištu postoje brojni dodaci prehrani namijenjeni trudnicama, no treba imati na umu da takvi preparati nisu svemogući. Pravilna i uravnotežena prehrana je glavni čimbenik koji utječe na zdravlje majke i bebe.

No, ipak zbog povećanih potreba za svim hranjivim tvarima u trudnoći, teško je organizmu osigurati dostatnu količinu svih tvari uobičajenom prehranom. Treba znati da vitamini i minerali nisu zamjena za prehranu već samo njezina nadopuna.
Briga o kvalitetnoj prehrani svakako podrazumijeva i brigu o unosu dodataka prehrani i to tijekom cijele trudnoće.
Stoga se preporučuje prehranu nadopuniti multivitaminsko-mineralnim pripravcima, ali treba znati što odabrati.

Zapamtite:
●organizam najbolje može iskoristiti kalcij iz prirodnih izvora (mlijeko i mliječni proizvodi) te dodatni unos tijekom trudnoće nije potreban

●previše vitamina A može uzrokovati oštećenja ploda, a povećane potrebe u trudnoći mogu se nadoknaditi uravnoteženom prehranom (povećati unos svježeg voća i povrća koje sadrži beta karoten)

●unos željeza nužno je povećati tijekom trudnoće, no previše željeza u prenatalnim pripravcima će se loše apsorbirati.

●između hranjivih tvari postoje brojne interakcije:

  • visoke doze željeza ometaju unos cinka i apsorpciju bakra
  • povećane doze cinka utječu na apsorpciju bakra
  • visoke koncentracije folata u plazmi umanjuju apsorpciju cinka
  • kalcij inhibira apsorpciju željeza
  • kalcij utječe na metabolizam cinka, fosfora i magnezija

Zbog svih postojećih dokaza o interakcijama nutrijenata i njihovom utjecaju na funkcije organizma potreban je oprez pri njihovoj suplementaciji kako bi se izbjegle neželjene posljedice.
Dobro proučite sastav preparata i savjetujte se sa Vašim liječnikom ili nutricionistom.

Anemija u trudnoći

Prema podacima WHO, od svih mikronutrijenata, željezo je na prvom mjestu kada se govori o deficitu u organizmu. Nekoliko je čimbenika koji utječu na manjak željeza.

Anemija u trudnoći sve je učestalija i postaje javnozdravstveni problem. Zbog svih negativnih posljedica trudničke anemije, potrebno je tom problemu posvetiti više pažnje kako bi se izbjegle eventualne komplikacije.

Čimbenici koji utječu na manjak željeza:

▪ nedovoljan unos hranom
▪ loša apsorpcija iz probavnog sustava
▪ povećani gubitak željeza
▪ povećane potrebe organizma

U vrijeme burnog rasta i razvoja kao i u trudnoći, žene imaju povećane potrebe za željezom te postoji rizik od anemije. Dakle, trudnoća je stanje specifičnih metaboličkih potreba pa je nužna i specifična prehrana kako bi se izbjegle moguće komplikacije uzrokovane nedostatkom nutrijenata. Naime, nedostatan unos željeza rezultira premalim zalihama pa ni fetus ne može zadovoljiti potrebe za željezom. Time se povećava rizik za komplikacije, veći gubitak krvi u toku poroda, povećani stupanj prijevremenih poroda, niske porođajne težine ploda i perinatalnom smrtnošću.

Trudnička anemija je veliki problem i u industrijaliziranim zemljama, ali i u onima u razvoju. WHO je izvijestila o stupnju učestalosti trudničke anemije. U zemljama u razvoju 35 – 75 % trudnica pati od anemije, a u razvijenim zemljama 18 %.

Zbog rasta i povećanih potreba u trudnoći trudnice su posebno osjetljive na anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza. Uočene su brojne negativne posljedice anemije i po majku i po dijete.
Najviše željeza potrebno je tijekom trećeg trimestra, a dostatnu količinu željeza teško je podmiriti iz hrane zbog ograničavajuće prehrane i teške bioraspoloživosti željeza uslijed visokih unosa prehrambenih vlakana i fitata.

Trenutna saznanja indiciraju da je anemija u trudnoći rizični faktor koji može za posljedicu imati prijevremeni porod i nisku porođajnu težinu ploda. Iako se zapravo malo zna o dobrobitima suplementiranog željeza za majku i dijete, ipak je nadopuna prehrane željezom vrlo raširena zdravstvena mjera. Veliki je broj žena širom svijeta koje postaju anemične tijekom trudnoće.

Anemija i porođajna težina ploda

U nekoliko studija promatrana je veza između koncentracije hemoglobina u majčinoj krvi i porođajne težine ploda. Uočen je proporcionalni odnos anemije i težine ploda. Što je veća koncentracija hemoglobina, težina novorođenčeta je veća, a tu važnu ulogu ima suplementacija prehrane željezom.

Anemija i prijevremeni porođaj

ishrana bebe

Postoji puno dokaza o negativnom utjecaju anemije u ranijim fazama trudnoće na pojavu prijevremenog porođaja što ima za posljedicu male porođajne težine ploda.
Klebanoff i sur. proveli su studiju u kojoj su pokazali dvostruki rizik od prijevremenog poroda u anemičnih žena.

Dakle, anemija uzrokovana nedostatkom željeza rizični je faktor u ranoj trudnoći. Prijevremeni porod uvelike utječe i na zdravlje ploda. 

Anemija i razvoj živčanog sustava

Anemija uzrokovana nedostatkom željeza u ranim je fazama života povezana sa razvojem živčanog sustava te utječe i na ponašanje. Brojne studije provedene na djeci pokazuju da se radi o ireverzibilnom (nepovratnom) efektu. Ponajviše se to očituje u kemizmu neurotransmitera i organizaciji i morfologiji neuronskih veza.

Mozak iskorištava željezo ovisno o moždanoj regiji, a prolaz željeza kroz krvno-moždanu barijeru je kontroliran. Nedostatak željeza u mozgu ima brojne posljedice sa neurokemijskog i neurobiološkog aspekta.

Dakle, željezo je vrlo važan mikronutrijent za neurološko funkcioniranje i razvoj.

Anemija i rizik od poslijeporođajne depresije (PPD)

Utjecaj anemije na pojavu poslijeporođajne depresije (PPD) nije u potpunosti razjašnjen mehanizam. PPD je ozbiljan poremećaj sa negativnim posljedicama za fizičko i duševno stanje majke i djeteta. Poznati su psihosocijalni faktori koji povećavaju rizik od pojave PPD-e kao naprimjer: predporođajna depresija, briga oko djeteta, temperament djeteta, nedostatak samopoštovanja, slabi socijalni status i dr. PPD može imati dugoročne posljedice u smislu razvojnog i kognitivnog zastoja.

Osim dokaza o tome da poremećaj funkcije štitne žlijezde ima ulogu u pojedinim slučajevima PPD-e, otkrivene su i neke fiziološke varijable koje mogu biti značajni pretkazivač za pojavu tog poremećaja. Jedan od njih je premorenost, a drugi anemija. Anemija potiče umor i povezana je sa dodatnim simptomima poput osjetljivosti, apatije i nemogućnošću koncentracije. Osim toga, nedostatak željeza utječe na metabolizam štitne žlijezde. Dakle, anemija je povezana sa simptomima depresije. Studija čiji je cilj bio potvrditi navedenu hipotezu je uključivala 37 žena koje su tek rodile. Istraživači su posjetili žene u njihovim domovima 7., 14. i 28. dan nakon poroda. Pri svakom posjetu ženama je uzet uzorak krvi kako bi se odredila razina hemoglobina. Anemija je definirana u slučajevima kada je koncentracija hemoglobina  120 g / L. Osim toga, istraživači su dobili informacije o prehrambenim navikama, prenatalnoj skrbi i radnom statusu pomoću upitnika. Pri posljednjem susretu žene su dovršile ispunjavanje upitnika procijenjujući simptome depresije.

Rezultati studije pokazali su da je rana poslijeporođajna anemija indicirana niskom razinom hemoglobina značajan faktor za razvoj PPD-e.

Niža koncentracija Hb-a normalna je pojava u zdravoj trudnoći i prvih 3-4 dana nakon poroda. Tada bi koncentracija trebala početi rasti. U 8 žena u ovoj studiji je prilikom posjeta uočeno da se koncentracija Hb nije vratila u normalu. Kod svih 8 žena ubrzo su se pojavili simptomi depresije.
Dakle, anemija može pridonijeti razvoju depresivnog stanja. Neki od simptoma koji su posljedica anemije (pemorenost, iritabilnost, slaba koncentracija) znatno utječu na majčine osjećaje u periodu nakon trudnoće te na odnos prema djetetu.

No, ipak su potrebna daljnja ispitivanja kako bi se sa sigurnošću mogla ustvrditi veza između navedenih parametara.

Potrebe za hranjivim tvarima u trudnoći

U trudnoći povećane su potrebe za svim hranjivim tvarima, a posebno za željezom, jodom i folnom kiselinom. Nužno je organizmu osigurati dovoljnu količinu svih hranjivih tvari kako bi se izbjegle posljedice njihova nedostatka.

Prehranom treba osigurati unos hranjivih tvari koji zadovoljava potrebe ploda i žene.
U trudnoći metabolizam je pod utjecajem hormona koji preusmjeravaju nutrijente prema placenti (posteljici) i mliječnim žlijezdama. Funkcija bubrega je promijenjena pa je povećano izlučivanje vitamina topivih u vodi. Volumen krvi i kompozicija također se mijenjaju. U trećem trimsetru trudnoće, volumen krvi se povećava za 35-45%, najviše zbog ekspanzije volumena plazme i povećanja mase eritrocita.

Zbog promjena koje se zbivaju u trudnoći („drugo stanje“), prehrana trudnica mora pratiti promjene koje se dođađaju u tijelu žene. U razvoju i rastu nerođenog djeteta, prehrana majke ima važnu ulogu, no to ne znači da majka mora jesti dvostruko veću količinu hrane.

Obzirom da od trenutka začeća pa sve do poroda dolazi do brojnih promjena u organizmu žene, što uključuje pojačani rad organizma, potrebno je dobro uravnotežiti prehrambene komponente (bjelančevine, masti i ugljikohidrate), te potrebne vitamine i minerale. Potrebe majke za određenim vitaminima i mineralima tijekom trudnoće se značajno povećavaju.
No, ono što je dobro u malim količinama, ne mora biti bolje u većim količinama, osobito tijekom trudnoće. Vitamini i minerali u visokim dozama mogu imati štetna djelovanja po organizam. Ovo je osobito vidljivo tijekom trudnoće, i to kod vitamina A i vitamina D, koji ispoljavaju toksične efekte kada se unose u razinama koje nisu u skladu s preporučenim dnevnim količinama.

Preporučeni dnevni unos hranjivih tvari za trudnice

(DRI, 1997.)

 

Žene

(25 – 40 godina)

Trudnice

Energija (kcal)

1800 – 2000

2000 – 2300

Vit. A (μg)

700

770

Vit. C (mg)

75

85

Vit. D (μg)

5

5

Vit. E (mg)

15

15

Vit. K (μg)

90

90

Vit. B1 (mg)

1,1

1,4

Vit. B2 (mg)

1,1

1,4

Vit. B3 (mg)

14

18

Vit. B6 (mg)

1,3

1,9

Vit. B12 (μg)

2,4

2,6

Folna kiselina (μg)

400

600

Pantotenska kiselina (mg)

5

6

Biotin (μg)

30

30

Kolin (mg)

425

450

Kalcij (mg)

1000

1000

Fosfor (mg)

700

700

Magnezij (mg)

315

350

Željezo (mg)

18

27

Cink (mg)

8

11

Fluor  (mg)

3

3

Jod (μg)

150

220

Selen (μg)

55

60

Krom (μg)

25

30

Bakar (μg)

900

1000

Mangan (mg)

1,8

2

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here