Epiduralni hematom, ponekad nazivan i ekstraduralni hematom, je nakupina krvi koja se stvara izmeðu unutrašnje površine lubanje i vanjskog sloja tvrde moždane ovojnice (dura mater). Često su epiduralni hematomi povezani s povijesti traume i povezanom frakturom lubanje, te se tipično vide u mlaðih osoba koje su pretrpile traumu glave. Oko 15-20% epiduralnih hematoma su fatalni.
Za razliku od subduralnog hematoma, pri kojem je teško čisto ustanoviti traumu glave, ekstraduralna krvarenja obično su percipitirana čisto definiranom traumom glave.
Klinička slika
Tipična prezentacija je ona mlaðeg pacijenta s udarcem u glavu (često tijekom sportske aktivnosti ili kao rezultat nesreća na motorima), koji su pretrpili (ne nužno) prolazni gubitak svijesti. U trećine pacijenata klinička slika karakterizirana je iznenadnim gubitkom svijesti u trenutku traume. Nakon ozljede povrate normalni interval svijesti (lucidni interval) koji traje najčešće oko pola sata, no obično imaju konstantnu i često tešku glavobolju. Tijekom sljedećih nekoliko sati poremećaj svijesti se postupno ponovno razvija zbog porasta hematoma koji pomakom moždanih hemisfera uzrokuje kompresiju moždanog debla unkalnom hernijacijom. Karakteristični simptom je ipsilateralna anizokorija i arefleksija (Hutchinsonova zjenica), uz produbljivanje kome koja završava smrtno ako se ne poduzme hitna neurokirurška intervencija.
Ako je pak krvarenje u stražnoj lubanjskoj jami, karakterizirano je razvojem poremećaja svijesti, zakočenošću šije i cerebelarnim simptomima. pomak moždanog tkiva u kaudo-kranijalnom smjeru uzrokuje oštećenje moždanog debla ili hernijaciju kroz foramen magnum, a to uzrokuje brzu smrt. Hernijacija je ovdje tonzilarna i uzrokuje Cushingov trijas: hipertenziju, bradikardiju i nepravilno disanje.
Patofiziologija
Izvor krvarenja je tipično pokidana meningealna arterija, obično srednja meningealna arterija (a.meningea media). U 75% slučajeva prisutne su i frakture lubanje. Bol u obliku teške glavobolje uzrokovana je odljuštenjem dure s kosti tijekom širenja hematoma. Stražnja lubanjska jama rijetka je lokacija ozljede općenito, uključujući subduralni hematom. Povremeno epiduralni hematom može biti rezultat venskog krvarenja, tipično zbog ozljede venskog sinusa zbog povezane frakture.
Činjenica da su mlaði pacijenti češće zahvaćeni ovom ozljedom nije samo rezultat demografije pacijenata s ozljedama glave, nego i s promjenama koje se dogaðaju tvrdoj moždanoj ovojnici u starijih pacijenata – u njih je dura puno pričvršćenija za lubanju.
Epiduralni hematomi su unilateralni u više od 95% slučajeva. 95% ih je takoðer smješteno supratentorijalno. Temporoparijetalno ih je 60% (pterion, koji leži nad srednjom meningealnom arterijom, relativno je slab i sklon ozljedi), frontalno 20%, parijetoocipitalno 20%. Manje od 5% epiduralnih hematoma smješteno je infratentorijalno u stražnjoj lubanjskoj jami (i to češe zbog krvarenja iz ozljede sinusa).
S obzirom na to da su epiduralni hematomi smješteni izmeðu lubanje i parijetalnog sloja tvrde moždane ovojnice, koja je zapravo periost kosti, širenje epiduralnog hematoma ograničeno je obično šavovima lubanje, pošto periost prolazi kroz šav povezan s vanjskim periostalnim slojem. To pomaže u razlikovanju epiduralnog od subduralnog hematoma – subduralni hematom nije ograničen šavovima.
No epiduralni hematomi mogu proći venske sinuse i podignuti ih ako tamo nisu prisutni šavovi – venski sinusi su smješteni izmeðu parijetalnog i visceralnog sloja dure.
Iznimke naravno postoje. Primjerice, ako sama fraktura lubanje prelazi preko šava ili ako su šavovi abnormalno prošireni (npr. kao fiziološki u novoroðenčadi).
Dijagnosticiranje
Liječenje
Kao i s drugim tipovima intrakranijalnih hematoma, krv se može otkloniti kirurški i tako smanjiti pritisak na mozak. Hematom se vadi trepanacijom ili kraniotomijom.
Prognoza
Prognoza je dobra čak i s relativno velikim hematomom, ako se hematom brzo izvadi. Mali hematom bez masenog učinka ili « swirl » znaka može se liječiti konzervativno, što ponekad rezultira kalcifikacijom dure. Ponekad se susreću odgoðene komplikacije, obično povezane s ozljedom meningealne krvne žile, poput pseudoaneurizme i AV fistule. Prognoza je općenito bolja ako je postojao lucidni interval.
