Dijabetes, odnosno šećerna bolest nastaje usled nedovoljnog lučenja ili delovanja insulina koji je odgovoran za metabolizam ugljenih hidrata, tj. šećera. Ovim hroničnim oboljenjem nazivamo stanje kada je količina šećera u krvi veća od 7.0 mmol. Najčešće se javlja u starijem životnom dobu kao posledica opštih degenerativnih i sklerotičnih promena u organizmu, a kod mlađih osoba se javlja usled genetskih poremećaja ili oštećenja pankreasa.

Dijabetes – tip 1 karakteriše greška u imunom sistemu. On napada i uništava ćelije koje proizvode insulin koji je neophodan za transfer šećera iz krvi u ćelije.

Dijabetes – tip 2 se javlja u 90% slučajeva. Uzrok pojave ovog tipa je nedovoljna količina insulina koju proizvodi pankreas.

U oba ova slučaja nivo glukoze u krvi ostaje povišen.

Dijabetes je kronična bolest kod koje je razina glukoze (šećera) u krvi previsoka. Hormon inzulin kojeg proizvodi gušterača regulira razinu glukoze u krvi. Kod dijabetesa gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili postoji problem u načinu na koji stanice reagiraju na njega.

Prevalencija dijabetesa u dobi od 18-65 godina u Hrvatskoj iznosi 6,1%. Rizik od dijabetesa raste s godinama, s 2,5 posto kod ljudi starosti 35-45 godina na 23,6 posto kod osoba starijih od 75 godina.

Kako se glukoza iskorištava u tijelu?

glukoza slika
Glukoza molekul

Glukoza je glavni izvor energije u organizmu. Glukoza dolazi iz hrane bogate ugljikohidratima, poput krumpira, kruha, tjestenine, riže, mlijeka i voća. Glukoza se nakon procesa probave ispušta u krvotok. 
Glukoza iz krvotoka ulazi u stanice koje ju iskorištavaju za energiju. Suvišak glukoze pohranjuje se u jetri ili pretvara u masnoću i pohranjuje u drugim tkivima.

Gušterača proizvodi inzulin, hormon koji otvara vrata (kanale) koja omogućavaju ulazak glukoze u stanice. Također omogućava pohranjivanje glukoze u jetri i drugim tkivima. Ovo je dio procesa poznat pod nazivom metabolizam glukoze.

Kod dijabetesa gušterača ne može proizvoditi inzulin (dijabetes tipa 1) ili stanice ne odgovaraju pravilno na inzulin i razvijaju otpornost na inzulin. U slučaju dijabetesa tipa 2 gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina za povećane potrebe organizma.

Kad inzulin ne radi svoj posao ispravno, glukoza se nakuplja u krvi umjesto da se u stanicama pretvara u energiju. Visoka razina glukoze u krvi može izazvati zdravstvene probleme koje povezujemo s dijabetesom.

Simptomi dijabetesa

dijabetes simptomi

Osnovni simptomi su: povećana količina izlučene mokraće, učestalo mokrenje, umor, slabost, gubitak težine, izražena žeđ, zamućen vid. Neke osobe imaju pojačanu želju za slatkišima, a neke se žale na svrab na polnim organima i čireve na koži. U nekim slučajevima simptomi nisu izraženi, pa se bolest otkriva slučajno, pri nekom pregledu. Lekarski pregled se vrši analizom krvi i mokraće.

Kad se dio glukoze ili sva glukoza zadržavaju u krvi i ne koristi se kao gorivo za proizvodnju energije, pojavljuju se simptomi dijabetesa. Tijelo pokušava smanjiti razinu glukoze izbacivanjem suvišne glukoze iz tijela u urinu.

Neki tipovi dijabetesa mogu imati vrlo malo simptoma te ih je teško dijagnosticirati. Uobičajeni simptomi su sljedeći:

  • Prekomjerno uriniranje
  • Prekomjerna žeđ
  • Gubitak težine
  • Zamagljeni vid
  • Umor i latargičnost
  • Sporo zarastanje rana
  • Mučnina i povraćanje
  • Promjene raspoloženja
  • Svrbež i infekcije, posebice u području genitalija 

Simptomi dijabetesa tipa 1 su očigledni i razvijaju se brzo u svega nekoliko tjedana. Simptomi brzo prolaze kad se počne s liječenjem.
Kod dijabetesa tipa 2 simptomi nisu tako očigledni.

Bolest se razvija polako tijekom nekoliko godina te ju je moguće dijagnosticirati samo liječničkim pregledom. Po liječenju, dolazi do brzog olakšanja simptoma i kontrole ovog tipa dijabetesa. Rana dijagnoza je veoma korisna.

Što nakon što se pojave simptomi? 

Ako ustanovite bilo koji od gore navedenih simptoma, obratite se svom liječniku opće prakse. Rana dijagnoza, liječenje i kontrola dijabetesa su ključni za smanjenje šanse za razvoj ozbiljnih komplikacija.

Što se može dogoditi ako ignorirate simtome? 

Neliječeni dijabetes tipa 1 može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su dijabetička ketoacidoza, koja može dovesti do potencijalno smrtne kome. 

Dijabetes tipa 2 se teže dijagnosticira, posebice dok je u ranijem stadiju kad simptomi nisu toliko očigledni. Dijabetes utječe na većinu glavnih organa kao što su krvne žile, živci, srce, bubrezi i oči.

Rana dijagnoza je neophodna za kvalitetnu kontrolu razine glukoze u krvi i sprječavanje potencijalnih komplikacija.

Tipovi dijabetesa

Glavni tipovi dijabetesa su dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2. Postoji također i dijabetes u trudnoći (gestacijski), dijabetes inspidus i pred-dijabetes.

Dijabetes tipa 1

Tip 1 dijabetes nastaje kao posledica toksičnih ili infektivnih faktora iz spoljašnje sredine koji kod osoba sa genetskom predispozicijom aktiviraju imuni sistem, koji uništava beta ćelije. U faktore iz spoljašnje sredine spadaju virusi i toksični hemijski agensi. Porodična sklonost u velikoj meri zavisi od gena na kratkom kraku hromozoma 6.

Smanjena osetljivost na insulin u slučaju dijabatesa tipa 2 se povezuje sa: genetskim faktorom koji vremenom dobija na značenju, gojaznošću, masnom ili visokokaloričnom ishranom, visokim krvnim pritiskom, trudnoćom…

Dijabetes tipa 1 se najčešće pojavljuje kod mladih osoba ispod 30 godina starosti. Dijabetes tipa 1 uzrokuje autoimuna destrukcija stanica koje proizvode inzulin pa prestaje proizvodnja inzulina. Predstavlja jednu od najučestalijih kroničnih bolesti u razvijenom svijetu. Ponekad se naziva maloljetnički dijabetes ili inzulin-ovisni dijabetes melitus, iako ovi izrazi sve više izlaze iz uporabe. 

Ne postoji lijek za dijabetes tipa 1 no moguće ga je kontrolirati s injekcijama inzulina, prehranom i vježbom.

Ako osoba s dijabetesom tipa 1 preskoči obrok. prekomjerno vježba ili uzme previše inzulina, razina šećera u njihovoj krvi će pasti. To može dovesti do hipoglikemijske reakcije.

Simptomi uključuju vrtoglavicu, glad, znojenje, glavobolju i promjene raspoloženja. Ovo je moguće popraviti brzim unosom šećera (kao što bomboni ili glukozne tablete) ili nečim značajnijim poput voća. Osoba s dijabetesom tipa 1 bi u svakom trenutku trebala imati dostupno nešto slatko.

Dijabetes tipa 2

dijabetes melitus slika

Dijabetes tipa 2 se često opisuje kao bolest životnog stila pošto je učestalija kod ljudi koji nemaju dovoljno fizičke aktivnosti, te koji su pretili. Povezuje se s visokim krvnim tlakom, povišenom razinom kolesterola i tijelom oblika jabuke kod kojeg se suvišna težina zadržava u području struka.

Dijabetes tipa 2 je najučestaliji oblik dijabetesa koji pogađa 85 do 90 posto ljudi s dijabetesom. Većinom pogađa odrasle (preko 40 godina starosti) no u novije vrijeme ima sve više mladih osoba kod gojih se dijagnosticira ovaj tip dijabetesa. Uzrok tome je povećanje pretilosti mladih. Nekoć su ovu vrstu dijabetesa nazivali neinzulinski dijabetes.

Istraživanja su pokazala da je dijabetes tipa 2 moguće spriječiti ili odgoditi s promjenom životnog stila. No, nažalost, lijeka nema.

Gestacijski ili trudnički dijabetes

Gestacijski dijabetes se pojavljuje tijekom trudnoće i pogađa tri do osam posto trudnica. Nakon rođenja majčina djeteta razina glukoze se obično vraća u normalu, no žene koje su imale gestacijski dijabetes imaju veću šansu od razvoja dijabetesa tipa 2. 

Gestacijski dijabetes može uzrokovati prekomjerni rast i debljanje djeteta. Ako se ne snize majčine razine glukoze, dijete može biti veće od normale. Po porodu, dijete može imati sniženu razinu glukoze
Sljedeće skupine žena imaju povećan rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa:

  • žene starije od 30
  • žene prekomjerne mase i pretile žene
  • žene s obiteljskom povijesti dijabetesa tipa 2
  • žene specifičnih kulturoloških skupina kao što su žene indijskog, kineskog, malezijskog, vijetnamskog i polinezijskog porijekla
  • Aboridžini i stanovnici nekih otočja
  • žene koje su već u prethodnoj trudnoći imale gestacijski dijabetes.

Gestacijski dijabetes je moguće nadzirati i liječiti te se kod pravilne kontrole rizici uvelike smanjuju. Dijete neće biti rođeno s dijabetesom.

Pred-dijabetes

Pred-dijabetes je stanje u kojem su razine glukoze u krvi više od normale, no ipak nedovoljne da se klasificiraju kao dijabetes. Nema posebnih simptoma no postoji čitav niz rizičnih faktora kao što su pretilost, pušenje, srčane bolesti, policistični sindrom jajnika i visoki krvni tlak. Bez liječenja, jedna trećina ljudi s pred-dijabetesom razvije dijabetes tipa 2.

Dijabetes insipidus

Simptomi su izrazita žeđ i velike količine urina. Uzrokuje ga nedovoljna količina vazopresina, hormona kojeg proizvodi mozak i koji bubrezima naređuje da zadržavaju vodu. Bez dostatne količine vazopresina, tijelo urinom gubi previše vode zbog čega oboljela osoba pije velike količine tekućine u pokušaju da održi razinu tekućine.

U najtežim slučajevima, osoba može izbaciti i do 30 litara urina. Liječenje je nužno jer u protivnom dolazi do dehidracije i naposljetku kome zbog koncentracije soli u krvi, posebice natrija. 

Ovu vrstu dijabetesa ne uzrokuje povišena razina šećera u krvi. Liječi se lijekovima, nadomjeskom vazopresina i prehranom s niskom razinom soli.

Nagli dijabetes

Postoje slučajevi kada se dijabetes pojavljuje iznenada. Većinom se radi o dijabetesu tipa 1. To dovodi do ketoacidoze, stanja koje zahtjeva hitno medicinsko liječenje.

Simptomi ketoacidoze su manjak apetita, gubitak težine, prekomjerno uriniranje, povraćanje, gubitak svijesti i naposljetku koma. 
Ako nastupi bilo koji od navedenih simptoma odmah potražite savjet liječnika.

Komplikacije u slučaju neliječenja dijabetesa

dijabetes lečenje

Kad se dijabetes ne liječi može izazvati veoma ozbiljne komplikacije kao što su:

  • oštećenje bubrega (nefropatija)
  • oštećenja oka (retinopatija)
  • bolest srca (srčani udar ili angina), problemi s cirkulacijom u nogama i moždani udar
  • oštećenja živaca (posebice stopala)
  • problemi seksualne naravi, uključujući erektilnu disfunkciju
  • čirevi i infekcije stopala uzrokovani problemima s cirkulacijom i oštećenjem živaca.

Liječenje dijabetesa 

Najčešći test za utvrđivanje glukoze u krvi, a najpouzdaniji je kada se radi ujutro. Danas stručnjaci preporučuju redovno godišnje merenje glukoze u krvi svim osobama starijim od 45 godina. Mlađe osobe bi se trebale testirati ako im je težina 20% veća od idealne, ako imaju povišen krvni pritisak, bliskog rođaka koji boluje od ove bolesti, ako je reč o trudnoj ženi koja je imala gestacijski dijabetes ili o majci novorođenčeta koje je teže od 4kg.

Ne postoji lijek. Cilj je kroz kontrolu razine glukoze u krvi, krvnog tlaka, kolesterola i tjelesne težine spriječiti komplikacije.
Liječenje uključuje:

  • Uzimanje inzulina pomoću dnevnih injekcija inzulina ili inzulinske pumpe
  • Samostalno nadziranje razina šećera u krvi testiranjem pomoću mjerača  glukoze
  • Samostalno testiranje urina kad se sumnja na probleme
  • Prilagođavanje prehrane inzulinu i fizičkoj aktivnosti
  • Povećanje sporih ugljikohidrata u prehrani, kao što su voće i grahorice kojima je potrebno više vremena za apsorpciju
  • Redovita fizička aktivnost i vježbanje
  • Lijekovi i inzulin
  • Upravljanje težinom
  • Prestanak pušenja
  • Redoviti liječnički pregledi

Samostalno upravljanje dijabetesom

Osnovni cilj terapije je otklanjanje tegoba i sprečavanje akutnih i hroničnih komlikacija dijabetesa. Da bi se uspelo u poboljšanju kvaliteta života obolelih, teži se postizanju normalnih vrednosti glikemije. Dijeta i povećanje fizičke aktivnosti uglavnom nisu dovoljni za normalizaciju šećera u krvi. U velikom broju slučajeva terapija mora uključivati i lekove koji će olakšati ulazak glukoze u ćelije, a često mora da se uzima i insulin.

  • Redovito provjeravanje razine glukoze u krvi.
  • Strogo pridržavanje uputa za lijekove.
  • Učestala fizička aktivnost.
  • Redovite posijete liječniku i povezivanje s udrugama za dijabetičare.
  • Zdrava prehrana. Odabir zdrave hrane u primjerenim količinama.
  • Pozitivan stav. U slučaju depresije potražite pomoć liječnika ili udruga dijabetičara.
  • Ako se osjećate loše, potražite liječnički savjet
  • Pridružite se grupama podrške.

Coprinus Comatus je lekovite gljiva koja reguliše nivo šećera u krvi za oko 40%. Budući da spada u medicinske gljive, kontrolu šećera u krvi vrši regulatorski, povišujući onima sa niskim nivoom i snižavajući nivo šećera u krvi onima sa povišenim nivoom. Coprinus Comatus deluje na šećer posredno, ne lečeći simptome, već zaceljujući Langerhansova ostrvca na pankreasu koja su zadužena za proizvodnju i regulaciju nivoa insulina u krvi. Može se koristiti uporedo sa drugim lekovima za dijabetes.

mešavina za dijabetes (1)

Kako životni stil utječe na dijabetes tipa 2 

Prekomjerna težina i pretilost predstavljaju značajan čimbenik. Posebice debljanje oko struka. Važni čimbenici su slaba fizička aktivnost, prekomjerno gledanje televizije i sjedenje za računalom, nezdrava prehrana s visokim unosom masnoća, šećera, soli i hrana s malo vlakana, te pušenje.

Osobe koje spadaju u rizične skupine trebale bi obaviti laboratorijski test glukoze kako bi provjerile imaju li dijabetes. Važno je ne čekati da se simptomi pojave, pošto se oni mogu pojaviti tek kad glukoza u krvi značajno poraste. 

Prehrana u dijabetesu

dijabetes ishrana slika

Kako bi lakše kontrolirali dijabetes pobrinite da su vam obroci tijekom dana redoviti, s niskom razinom masnoće, posebice zasićene masnoće. Jedite ugljikohidrate bogate vlaknima kao što su integralni kruh i žitarice, grah, leća, povrće i voće.

Važno je uskladiti unos hrane s potrošnjom energije. Važno je ne prejedati se.

Uz zdravu prehranu, redovita fizička aktivnost pomaže pri održavanju razine glukoze u krvi, smanjuje masnoću u krvi (kolesterol i trigliceride) i održava zdravu tjelesnu težinu.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *