Informacije o trudnoći i ishrani trudnica

Što nakon poroda?

Majčino mlijeko je prirodna hrana svakog novorođenčeta i dojenčeta. Biokemijski sastav majčinog mlijeka prilagođen je potrebama novorođenčeta. Majčino mlijeko je optimalno probavljivo, štiti dijete od infekcija te smanjuje rizik od pojave alergija. Sve to utječe na zdravlje i sretniji rast Vaše bebe. Osim toga, dojenjem se uspostavlja jaka emocionalna veza između majke i djeteta.
I za vrijeme dojenja vrlo je važna uravnotežena i raznolika prehrana. Dojilja svojim pravilnim prehrambenim navikama pruža optimalne temelje za rast i razvoj djeteta.
Za vrijeme dojenja povećane su potrebe za energijom i hranjivim tvarima s obzirom da dijete sve potrebne tvari za svoj rast i razvoj crpi iz majčinog mlijeka. Dakle, dojenjem se gube vrlo važni nutrijenti koje majka svojom prehranom mora nadoknaditi.

Vrijedi pravilo: NE JESTI ZA DVOJE!
Prehrana za vrijeme dojenja nije komplicirana i ne zahtijeva nikakve specijalne dijete. Treba jesti miješanu i raznovrsnu hranu koja obuhvaća sve osnovne skupine namirnica: žitarice, mlijeko i mliječne proizvodi, meso, voće i povrće. Dojilja treba u prosjeku 500 kcal dnevno više nego zdrava žena koja nije trudna  i ne doji. Dodatne energetske potrebe ovise i o konstituciji majke i potrebama novorođenčeta.

Prehrana zdrave, normalno uhranjene dojilje

(Mardešić Duško i sur., Pedijatrija, Školska knjiga, 2000.)

Prosječne potrebe zdrave žene

Dodatne potrebe dojilje

Energija (kcal/dan)

2000-2200

+ 500

Bjelančevine (g/dan)

30

+ 20

Vitamini

+ 20% /dan

Tekućina (l/dan)

2-3

prema osjetu žeđi

Dodatnih 500 kcal dnevno nije puno te stoga trebate pripaziti što i kako jedete kako ne biste dobili prekomjernu tjelesnu težinu.

Pojedine namirnice koje su prisutne u prehrani dojilje mogu prouzročiti nadutost, kolike ili probavne smetnje u djeteta.

„Problematične“ namirnice u prehrani dojilje

●  agrumi – mogu kod beba izazvati crvenilo kože.
● grah, grašak, mahune, luk, kupus, kelj – mogu izazvati nadimanje i pojavu grčeva kod beba.
● kofein i teobromin (u kakau i čokoladi) – u većim dozama može izazvati razdražljivost i nemir kod beba.
● tein – sastojak čaja koji ima sličan učinak kao i kofein. Konzumiranje čaja se preporučuje, ali treba birati one sa manjim udjelom teina. Crni čaj treba izbjegavati.
● ne preporučuje se jako slano niti ljuto
● mirišljavo povrće (čašnjak, luk, brokule) sadržava mirisna ulja koja prelaze u mlijeko i daju mu miris što će kod većine beba izazvati probavne smetnje.
● mliječni proizvodi – vrlo često grčevi kod beba mogu se javiti kao posljedica konzumiranja mliječnih proizvoda od strane majke.

Međutim, nijedna hrana ne treba biti uklonjena s majčina jelovnika dok nisu dokazane smetnje kod djeteta. Naime, sve eventualne probleme koje mogu izazvati namirnice prisutne u majčinom jelovniku, pokazala je praksa, ali nema još čvrstih znanstvenih dokaza. Nemojte dozvoliti da Vaša prehrana postane jednolična jer je tada vrlo teško podmiriti sve potrebe organizma za hranjivim tvarima.
Zato je na majkama da obrate pažnju na osjetljivost svoje bebe.

Unos tekućine za vrijeme dojenja

Potrebe za tekućinom za vrijeme dojenja, veće su nego inače. Najbolje je ravnati se prema osjećaju žeđi, koji je u većine dojilja pojačan.

Na tržištu se mogu naći specijalni čajevi za dojilje (npr: HiPP čaj za dojilje) za koje je znanstveno dokazan laktogeni učinak (povećavaju produkciju mlijeka) i multivitaminski napitci za dojilje (npr: HiPP dijetetski napitci za dojilje sa željezom i folnom kiselinom).

Dojenje i pušenje

Pušenje je zabranjeno tijekom dojenja. Žene koje puše proizvode manje mlijeka i ranije prestaju dojiti. U njihove djece često se javljaju mučnine, povraćanje, proljev…

Ne smije se pušiti ni u prostorijama u kojima boravi dijete jer je pasivno pušenje štetno za bebino zdravlje. Dokazano je da je puno veća vjerojatnost pojave respiratornih infekcija u beba koje su izložene duhanskom dimu.

Dojilje vegetarijanke i makrobiotičarke

Bilo koji oblik vegetarijanske i makrobiotičke prehrane nosi sa sobom rizik manjka željeza, kalcija, cinka i vitamina D. Naime, svi oblici biljne prehrane bogati su fitatima i nekim drugim sastojcima hrane koji ometaju apsorpciju važnih vitamina i minerala. Osim toga, veliki problem je i nedostatak vitamina B12 s obirom da je on animalnog porijekla.

Dojiljama vegetarijankama i makrobiotičarkama preporučuje se dopuna prehrane multivitaminsko-mineralnim dodacima i injekcije vitamina B12, ali svakako se treba posavjetovati sa liječnikom.

Dopunska prehrana tijekom dojenja

Za pravilan razvoj djeteta, nužna je zdrava prehrana majke. Neadekvatna prehrana majke može se nepovoljno odraziti na zdravstveni status majke i uzrokovati pad imuniteta. Potrebe za hranjivim tvarima povećane su tijekom dojenja, no uravnoteženom prehranom, možete svom organizmu osigurati dostatnu količinu. Izuzetak su željezo i folna kiselina koje je potrebno dodatno uzimati, naravno uz prethodno savjetovanje sa liječnikom.

Ako dojilja iz nekog razloga nije u mogućnosti raznovrsno se hraniti, nužno je prehranu dopuniti dodacima koji su pripravljeni prema specifičnostima prehrane dojilja (npr: HiPP multivitaminski napitci sa željezom i folnom kiselinom).

Jedan dan kroz prehranu trudnice

Uz uravnoteženu prehranu i bez puno muke i odricanja možete Vašem organizmu priskrbiti većinu potrebnih hranjivih tvari. Pogledajte kako treba izgledati jedan prehrambeni dan zdrave trudnice.

NAKON BUĐENJA

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

2 krekera od integralne riže (15g)

1 čaša prirodnog soka od naranče (2,4dcl)

165,9

26,4

0,5

1,11

DORUČAK

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

1 kriška raženog kruha (60g)

1 velika žlica svježeg kravljeg sira (50g)

1 manja rajčica (100g)

227,9

4,6

2,3

4,6

PRIJEPODNEVNI MEĐUOBROK

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

1 veća banana (135g)

1 šalica Ab kulture 0,1% m.m. (2,4dcl)

209,8

391

0,45

3,5

RUČAK

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

200g pilećeg filea (bez kože)

2 manja krumpira (250g)

100g šampinjona

200g zelene salate

2 žličice maslinovog ulja (10g)

606,9

152,6

6,49

14,5

POSLIJEPODNEVNI MEĐUOBROK

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

2 velike žlice svježeg kravljeg sira (100g)

1 manja jabuka (106g)

158,1

66,4

0,3

2,5

VEČERA

E.vrijednost (kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

5g integralne tjestenine

2 manje mrkve (100g)

1 mala paprika (100g)

1 mala rajčica (100g)

3 šnite edamera (60g)

2 žlice kiselog vrhnja 12% m.m. (60g)

563,8

593,7

3,09

12,65

E. vrijednost(kcal)

Kalcij (mg)

Željezo (mg)

Vlakna (mg)

UKUPNO

2021,2

1692,9

13,23

38,86

Dopunska prehrana tijekom trudnoće

Danas na tržištu postoje brojni dodaci prehrani namijenjeni trudnicama, no treba imati na umu da takvi preparati nisu svemogući. Pravilna i uravnotežena prehrana je glavni čimbenik koji utječe na zdravlje majke i bebe.

No, ipak zbog povećanih potreba za svim hranjivim tvarima u trudnoći, teško je organizmu osigurati dostatnu količinu svih tvari uobičajenom prehranom. Treba znati da vitamini i minerali nisu zamjena za prehranu već samo njezina nadopuna.
Briga o kvalitetnoj prehrani svakako podrazumijeva i brigu o unosu dodataka prehrani i to tijekom cijele trudnoće.
Stoga se preporučuje prehranu nadopuniti multivitaminsko-mineralnim pripravcima, ali treba znati što odabrati.

Zapamtite:
●organizam najbolje može iskoristiti kalcij iz prirodnih izvora (mlijeko i mliječni proizvodi) te dodatni unos tijekom trudnoće nije potreban

●previše vitamina A može uzrokovati oštećenja ploda, a povećane potrebe u trudnoći mogu se nadoknaditi uravnoteženom prehranom (povećati unos svježeg voća i povrća koje sadrži beta karoten)

●unos željeza nužno je povećati tijekom trudnoće, no previše željeza u prenatalnim pripravcima će se loše apsorbirati.

●između hranjivih tvari postoje brojne interakcije:

  • visoke doze željeza ometaju unos cinka i apsorpciju bakra
  • povećane doze cinka utječu na apsorpciju bakra
  • visoke koncentracije folata u plazmi umanjuju apsorpciju cinka
  • kalcij inhibira apsorpciju željeza
  • kalcij utječe na metabolizam cinka, fosfora i magnezija

Zbog svih postojećih dokaza o interakcijama nutrijenata i njihovom utjecaju na funkcije organizma potreban je oprez pri njihovoj suplementaciji kako bi se izbjegle neželjene posljedice.
Dobro proučite sastav preparata i savjetujte se sa Vašim liječnikom ili nutricionistom.

Anemija u trudnoći

Prema podacima WHO, od svih mikronutrijenata, željezo je na prvom mjestu kada se govori o deficitu u organizmu. Nekoliko je čimbenika koji utječu na manjak željeza.

Anemija u trudnoći sve je učestalija i postaje javnozdravstveni problem. Zbog svih negativnih posljedica trudničke anemije, potrebno je tom problemu posvetiti više pažnje kako bi se izbjegle eventualne komplikacije.

Čimbenici koji utječu na manjak željeza:

▪ nedovoljan unos hranom
▪ loša apsorpcija iz probavnog sustava
▪ povećani gubitak željeza
▪ povećane potrebe organizma

U vrijeme burnog rasta i razvoja kao i u trudnoći, žene imaju povećane potrebe za željezom te postoji rizik od anemije. Dakle, trudnoća je stanje specifičnih metaboličkih potreba pa je nužna i specifična prehrana kako bi se izbjegle moguće komplikacije uzrokovane nedostatkom nutrijenata. Naime, nedostatan unos željeza rezultira premalim zalihama pa ni fetus ne može zadovoljiti potrebe za željezom. Time se povećava rizik za komplikacije, veći gubitak krvi u toku poroda, povećani stupanj prijevremenih poroda, niske porođajne težine ploda i perinatalnom smrtnošću.

Trudnička anemija je veliki problem i u industrijaliziranim zemljama, ali i u onima u razvoju. WHO je izvijestila o stupnju učestalosti trudničke anemije. U zemljama u razvoju 35 – 75 % trudnica pati od anemije, a u razvijenim zemljama 18 %.

Zbog rasta i povećanih potreba u trudnoći trudnice su posebno osjetljive na anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza. Uočene su brojne negativne posljedice anemije i po majku i po dijete.
Najviše željeza potrebno je tijekom trećeg trimestra, a dostatnu količinu željeza teško je podmiriti iz hrane zbog ograničavajuće prehrane i teške bioraspoloživosti željeza uslijed visokih unosa prehrambenih vlakana i fitata.

Trenutna saznanja indiciraju da je anemija u trudnoći rizični faktor koji može za posljedicu imati prijevremeni porod i nisku porođajnu težinu ploda. Iako se zapravo malo zna o dobrobitima suplementiranog željeza za majku i dijete, ipak je nadopuna prehrane željezom vrlo raširena zdravstvena mjera. Veliki je broj žena širom svijeta koje postaju anemične tijekom trudnoće.

Anemija i porođajna težina ploda

U nekoliko studija promatrana je veza između koncentracije hemoglobina u majčinoj krvi i porođajne težine ploda. Uočen je proporcionalni odnos anemije i težine ploda. Što je veća koncentracija hemoglobina, težina novorođenčeta je veća, a tu važnu ulogu ima suplementacija prehrane željezom.

Anemija i prijevremeni porođaj

ishrana bebe

Postoji puno dokaza o negativnom utjecaju anemije u ranijim fazama trudnoće na pojavu prijevremenog porođaja što ima za posljedicu male porođajne težine ploda.
Klebanoff i sur. proveli su studiju u kojoj su pokazali dvostruki rizik od prijevremenog poroda u anemičnih žena.

Dakle, anemija uzrokovana nedostatkom željeza rizični je faktor u ranoj trudnoći. Prijevremeni porod uvelike utječe i na zdravlje ploda. 

Anemija i razvoj živčanog sustava

Anemija uzrokovana nedostatkom željeza u ranim je fazama života povezana sa razvojem živčanog sustava te utječe i na ponašanje. Brojne studije provedene na djeci pokazuju da se radi o ireverzibilnom (nepovratnom) efektu. Ponajviše se to očituje u kemizmu neurotransmitera i organizaciji i morfologiji neuronskih veza.

Mozak iskorištava željezo ovisno o moždanoj regiji, a prolaz željeza kroz krvno-moždanu barijeru je kontroliran. Nedostatak željeza u mozgu ima brojne posljedice sa neurokemijskog i neurobiološkog aspekta.

Dakle, željezo je vrlo važan mikronutrijent za neurološko funkcioniranje i razvoj.

Anemija i rizik od poslijeporođajne depresije (PPD)

Utjecaj anemije na pojavu poslijeporođajne depresije (PPD) nije u potpunosti razjašnjen mehanizam. PPD je ozbiljan poremećaj sa negativnim posljedicama za fizičko i duševno stanje majke i djeteta. Poznati su psihosocijalni faktori koji povećavaju rizik od pojave PPD-e kao naprimjer: predporođajna depresija, briga oko djeteta, temperament djeteta, nedostatak samopoštovanja, slabi socijalni status i dr. PPD može imati dugoročne posljedice u smislu razvojnog i kognitivnog zastoja.

Osim dokaza o tome da poremećaj funkcije štitne žlijezde ima ulogu u pojedinim slučajevima PPD-e, otkrivene su i neke fiziološke varijable koje mogu biti značajni pretkazivač za pojavu tog poremećaja. Jedan od njih je premorenost, a drugi anemija. Anemija potiče umor i povezana je sa dodatnim simptomima poput osjetljivosti, apatije i nemogućnošću koncentracije. Osim toga, nedostatak željeza utječe na metabolizam štitne žlijezde. Dakle, anemija je povezana sa simptomima depresije. Studija čiji je cilj bio potvrditi navedenu hipotezu je uključivala 37 žena koje su tek rodile. Istraživači su posjetili žene u njihovim domovima 7., 14. i 28. dan nakon poroda. Pri svakom posjetu ženama je uzet uzorak krvi kako bi se odredila razina hemoglobina. Anemija je definirana u slučajevima kada je koncentracija hemoglobina  120 g / L. Osim toga, istraživači su dobili informacije o prehrambenim navikama, prenatalnoj skrbi i radnom statusu pomoću upitnika. Pri posljednjem susretu žene su dovršile ispunjavanje upitnika procijenjujući simptome depresije.

Rezultati studije pokazali su da je rana poslijeporođajna anemija indicirana niskom razinom hemoglobina značajan faktor za razvoj PPD-e.

Niža koncentracija Hb-a normalna je pojava u zdravoj trudnoći i prvih 3-4 dana nakon poroda. Tada bi koncentracija trebala početi rasti. U 8 žena u ovoj studiji je prilikom posjeta uočeno da se koncentracija Hb nije vratila u normalu. Kod svih 8 žena ubrzo su se pojavili simptomi depresije.
Dakle, anemija može pridonijeti razvoju depresivnog stanja. Neki od simptoma koji su posljedica anemije (pemorenost, iritabilnost, slaba koncentracija) znatno utječu na majčine osjećaje u periodu nakon trudnoće te na odnos prema djetetu.

No, ipak su potrebna daljnja ispitivanja kako bi se sa sigurnošću mogla ustvrditi veza između navedenih parametara.

Potrebe za hranjivim tvarima u trudnoći

U trudnoći povećane su potrebe za svim hranjivim tvarima, a posebno za željezom, jodom i folnom kiselinom. Nužno je organizmu osigurati dovoljnu količinu svih hranjivih tvari kako bi se izbjegle posljedice njihova nedostatka.

Prehranom treba osigurati unos hranjivih tvari koji zadovoljava potrebe ploda i žene.
U trudnoći metabolizam je pod utjecajem hormona koji preusmjeravaju nutrijente prema placenti (posteljici) i mliječnim žlijezdama. Funkcija bubrega je promijenjena pa je povećano izlučivanje vitamina topivih u vodi. Volumen krvi i kompozicija također se mijenjaju. U trećem trimsetru trudnoće, volumen krvi se povećava za 35-45%, najviše zbog ekspanzije volumena plazme i povećanja mase eritrocita.

Zbog promjena koje se zbivaju u trudnoći („drugo stanje“), prehrana trudnica mora pratiti promjene koje se dođađaju u tijelu žene. U razvoju i rastu nerođenog djeteta, prehrana majke ima važnu ulogu, no to ne znači da majka mora jesti dvostruko veću količinu hrane.

Obzirom da od trenutka začeća pa sve do poroda dolazi do brojnih promjena u organizmu žene, što uključuje pojačani rad organizma, potrebno je dobro uravnotežiti prehrambene komponente (bjelančevine, masti i ugljikohidrate), te potrebne vitamine i minerale. Potrebe majke za određenim vitaminima i mineralima tijekom trudnoće se značajno povećavaju.
No, ono što je dobro u malim količinama, ne mora biti bolje u većim količinama, osobito tijekom trudnoće. Vitamini i minerali u visokim dozama mogu imati štetna djelovanja po organizam. Ovo je osobito vidljivo tijekom trudnoće, i to kod vitamina A i vitamina D, koji ispoljavaju toksične efekte kada se unose u razinama koje nisu u skladu s preporučenim dnevnim količinama.

Preporučeni dnevni unos hranjivih tvari za trudnice

(DRI, 1997.)

Žene

(25 – 40 godina)

Trudnice

Energija (kcal)

1800 – 2000

2000 – 2300

Vit. A (μg)

700

770

Vit. C (mg)

75

85

Vit. D (μg)

5

5

Vit. E (mg)

15

15

Vit. K (μg)

90

90

Vit. B1 (mg)

1,1

1,4

Vit. B2 (mg)

1,1

1,4

Vit. B3 (mg)

14

18

Vit. B6 (mg)

1,3

1,9

Vit. B12 (μg)

2,4

2,6

Folna kiselina (μg)

400

600

Pantotenska kiselina (mg)

5

6

Biotin (μg)

30

30

Kolin (mg)

425

450

Kalcij (mg)

1000

1000

Fosfor (mg)

700

700

Magnezij (mg)

315

350

Željezo (mg)

18

27

Cink (mg)

8

11

Fluor  (mg)

3

3

Jod (μg)

150

220

Selen (μg)

55

60

Krom (μg)

25

30

Bakar (μg)

900

1000

Mangan (mg)

1,8

2

folna kiselina

Ishrana bebe

Da bi beba mogla normalno da raste I razvija se njene dnevne potrebe u prvoj godini zivota su 100cal-110cal /kg telesne tezine.

U drugoj godini zivota je potrebno 70cal/kg telesne tezine.

Znajuci da 1,5ml majcinog mleka daje 1cal onda je dnevna potrebna kolicina majcinog mleka 150 ml mleka na kilo telesne tezine,dok u drugoj godini bebi treba 105 ml mleka /kg telesne tezine.
Ova kolicina kalorija je potreba za metabolicki proces,rast,misicnu aktivnost i obavezni fizioloski gubitak.

VODA

Normalnoj bebi je potrebno 150 ml vode/kg telesne tezine dnevno.
Sastav hrane:

a)Belancevine su potrebne za obnavljanje i izgradnju telesnog tkiva.Nutritivna vrednost svake belancevine zavisi od odnosa esencijalnih masnih kiselina koje sadrzi.

b)Masti su potrebne kao izvor energije i kao izvor i pokretac vitamina rastvorljivih u mastima.A,E,D

c)Ugljeni hidrati –su potrebni kao izvor energije.Prevelika kolicina ugljenih hidrata moze da izazove povracanje i proliv.Nedovoljna kolicina ugljenih hidrata moze da dovede do ketoze (telo ce usled nedostatka glikogena koji se nalazi u tkivu a proizvedenog iz ugljenih hidrata,poceti da trosi masti (masne kiseline) molekul glicerola ce da udje u proces lipolize i telo ce poceti da upotrebljava telesne masti u nedostatku ugljenih hidrata. Za vreme produzene upotrebe masti umesto ugljenih hidrata kao izvor energije ,acetil-coa koji je nastao u jetri kao proces oksidacije, ce uci u proces koji se zove kerbs ciklus, proizvesce ketonska tela i da dovesti do ketoze.)

d)Vitamini:A,B,C,D sluze da :

1)za odrzavanje dobrog zdravlja

2)Odrzavanje prirodnog rasta I razvoja

3)Zastita od bolesti

4)Deluju kao enzimi

e)Minerali-bebi treba vise minerala nego odraslim osobama da bi mogle normalno da rastu.Glavni minerali potrebni za razvoj su: natrijum,magnezijum,fosfor,hlor,kalijum,gvozdje,calcijum.

DOJENJE

Svim majkama se savetuje da svoju bebu hrane majcinim mlekom tj da je doje,zbog visestruke koristi.

1)Perfektno izbalansirana prirodna hrana koja bebi obezbedjuje sve potrebne sastojke za normalan rast I razvoj.

2)Sterilno-cisto-nema stetnih mikroba,nema iskuvavanja flasica I cucli…….

3)Lako svarljivo

4)Smiruje bebu-pomaze prirodan rast i prirodno spavanje

5)Povecava imunitet bebe

6)Kad god je potrebno ima ga

7)Jeftino za roditelje

8)Potpomaze matericne kontrakcije I zaustavlja krvarenje posle porodjaja i regenerise matericu dovodeci je u stanje pre porodjaja.

9)Daje emocionalno zadovoljenje majke I bebe.

KONTRAINDIKACIJE DOJENJA

1)Aktivna pulmonarna tuberkuloza

2)Hronicni nefritis,rak,teska srcana oboljenja.

3)Druga polovina trudnoce(zbog hormona koji se uvecavaju u trudnoci smanjice se prolaktin koji utice na proizvodnju mleka a samo sisanje moze da dovede do matericnih kontrakcija sto opet moze da izazove prevremen porodjaj ili abortus)

4)Alergija bebe na majcino mleko

5)Preporuke lekara koji leci majku ili bebu

KAKO NEGOVATI BEBU

ishrana bebe tabela

Za vreme prve dve nedelje bebu treba hraniti na dva sata ili ako potrebe zahtevaju i cesce a posle toga se obico ustaljuje dojenje na 3-4 sata ili prema potrebi majke i bebe. Vreme podoja je najmanje 20 minuta 10 min na jednoj i 10 min na drugoj dojci ili do zadovoljenja bebe. Beba treba da lezi u polu podignutom polozaju naslonjena na majcinu podlakticu koja pridrzava telo i glavicu bebe. Drugom rukom majka pridrzava dojku iz koje beba sisa vodeci racuna da je nosic bebe otvoren za slobodno disanje.U normalnim uslovima obe dojke treba naizmenicno davati bebi pri svakom hranjenju.

Za vreme podoja treba voditai racuna da beba ne zaspi. Majka treba da povuce bradavicu dojke napolje –unutra da bude sigurna da beba sisa.Posle podoja beba se podigne u uspravan polozaj naslonjena na majcino rame da bi izbacila vazduh koji je progutala tokom hranjenja (da podrigne) sto ce da spreci izbacivanje mleka (povracanje) prilikom podrigivanja, i sprecice stomacne kolike izazvane gasovima. Bebu treba staviti da spava na stranu da ne bi u slucaju povracanja mleko uslo u pluca i beba se ugusila.


DOVOLJNO UHRANJENA BEBA je mirna, ne place puno, dobro spava i generalno dobro izgleda.Najboli pokazatelj bebine dobre ishrane je konstantno povecanje njene tezine. Zdrava lepo uhranjena beba treba da dobije od100=120gr svaka tri do cetri dana na tezini u prva cetri meseca. Merenje tezine bebe u toku dva tri dana ce pokazati da li beba dobija dovoljno mleka.


NE ISHRANJENOST BEBE

Ako majka nema dovoljno mleka beba ce neprestano da place,nece da spava, povecanje bebine telesne tezine ce da bude veoma malo ili nece uopste da se povecava a moze i da dodje do gubitka tezine. Postojace problem sa praznjenjem crevnog sadrzaja, (stolica moze da bude zelena sto je znak gladi). Gutanje vazduha prilikom plakanja moze da izazove jace povracanje i veci gubitak tezine.

PREKOMERNA ISHRANA BEBE moze da izazove povracanje ,proliv i gubitak tezine ili debljinu sa svim njenim problemima.

NAPOMENE

Majka koja doji pre nego sto upotrebi bilo kakav lek mora dobro da procita uputstvo koje je prilozeno uz lek ili da se konsultuje sa pedijatrom o sigurnosti upotrebe leka,I kakav uticaj lek moze imati na bebu.

Velike kolicine alkohola, kafe I caja u ishrani majke ,mogu da uticu na bebu jer se izlucuju mlekom.
Pusenje je veoma stetnojer se nikotin izlucuje u mleku i beba ga jede.

STA DODATI UZ MAJCINO MLEKO?

Na kraju prvog meseca treba poceti sa davanjem AD kapi ilijos bolje prirodno riblje ulje i vitaminC. Vitamin c je najbolje davati u vidu sveze iscedjenog limuna ili pomorandze prvo po par kapi a onda povecavati svaki dan kolicinu. Limun iscedjen u vodu dok pomorandze moze da se da po pola kafene kasicice u pocetku dok ne dodje na sok od jedne cele pomorandze. Gvozdje bi trebalo ukljuciti pri kraju drugog meseca a to j enajbolje da bude po pola a onda jedna kafena kasicica sveze isceddjenog organski uzgojenog zelenog povrca koje ne sadrzi pesticide.Sok od sveze iscedjene jabuke bez pesticida takodje moze da se da bebi na kraju drugog meseca.

Najvaznija stvar u ishrani bebe je da sve sto nije majcino mleko bude dato prvi dan po 1/4 kafene kasicice pa onda povecavati svaki dan za cetvrtinu kafene kasicice prateci veoma pazljivo kako beba reaguje na ono sto ste joj dali.NIKADA nemojte dati dve nove stvari u hrani. Neka uvek beba dobije samo jednu novu hranu tako da ako se pojavi reakcija na hranu da se zna od cega je.Problem danasnjeg doba nije hrana nego zatrovanost hrane i mada cete nesto kupiti kao organsko ipak ce da sadrzi pesticide a to je ono na sta ce beba da reaguje. Bilo bi idealno od drugog meseca davati bebi sokove od sveze cedjenog voca,ali ako ne mozete da priustite koliko toliko cisto voce koje nije zagadjeno pesticidima i vestackim djubrivima bolje ostavite bebu samo na podoju ako imate dovoljno mleka i pocnite sa hranjenjem kasnije. Dobro bi bilo u trecem mesecu dati bebi kuvanu pasiranu jabuku i ona ce to veoma rado i da pojede samo pazite pocnite polako sa kasicicom dve prvog dana i pratite bebinu reakciju .Sve ovo treba da radite u dogovoru sa pedijatrom koji prati rast i razvoj bebe.

Trudnoća i spolno prenosive bolesti

Spolno prenosive bolesti (STD od eng. sexually transmitted disease) su infekcije koje se prenose spolnim odnosom zaražene sa zdravom osobom.

Zaraziti se možete oralnim, analnim ili vaginalnim spolnim odnosom. Spolno prenosive bolesti treba liječiti, neovisno o trudnoći. Međutim, u trudnoći su one opasne ne samo za ženu, već i za plod.

Neke od njih, poput HIV infekcije, tj AIDS-a nisu izlječive i mogu biti smrtonosne. Pri prvom ginekološkom pregledu liječnik će vjerojatno uzeti sve potrebne briseve, ali u slučaju rizičnog spolnog odnosa Pravodobno liječenje ja najbolji način zaštite za ženu i plod.

Spolno prenosive bolesti su:
• Herpes
• HIV/AIDS
• Genitalne bradavice (HPV virus)
• Hepatitis B
• Klamidija
• Sifilis
• Gonoreja
• Trihomonas


Ponekad spolno prenosive bolesti ne uzrokuju simptome. Kada su prisutni, simptomi mogu uključivati:

Izrasline, bolne otekline, bradavice blizu usta, anusa, penisa ili vagine
• Otekline ili crvenilo blizu penisa ili
• Bolan ili bezbolan kožni osip
• Dizurija (bol pri mokrenju)
• Mršavljenje, proljev, noćno znojenje
• Bolovi, vrućica, zimica
• Žutica
• Iscjedak iz penisa ili vagine
• Vaginalno krvarenje osim menstrualnog
• Bol pri spolnom odnosu
• Izraziti svrbež penisa ili vagine

Spolno prenosive bolesti mogu naštetiti razvoju djeteta tijekom trudnoće, ovisno o vrsti infekcije:

• HIV/AIDS: danas je zbog novih lijekova moguće skoro u potpunosti spriječiti prijenos virusa s majke na dijete. Kada međutim do toga dođe, posljedice su katastrofalne – dijete može razviti HIV infekciju

• Herpes: infekcija virusom herpesa u trudnica je relativno bezopasna do samog poroda. Aktivne herpetične lezije u području genitalija su vrlo zarazne i dijete se može zaraziti prolaskom kroz porođajni kanal. Virus se također može umnažati i prije pa žena može biti zarazna i prije pojave kožnih promjena. Zbog toga se mnoge žene s herpes infekcijom porađaju carskim rezom te se tako sprječava prijenos virusa na novorođenče.

• Gonoreja: gonoreja je vrlo česta spolno prenosiva bolest, dijagnoza se postavlja vaginalnim brisom. Tijekom trudnoće može izazvati vaginalni iscjedak, dizuriju, bolove u trbuhu. Trudnica neliječenom gonorejom je pod povećanim rizikom za pobačaj ili preuranjeni porod. Dijete koje se porodi za vrijeme aktivne majčine bolesti može biti slijepo, imati upalu zglobova ili životno opasnu sepsu

• HPV (genitalne bradavice): ovo je vrlo učestala spolno prenosiva bolest. Genitalne bradavice su male karfiolaste nakupine koje peku ili svrbe. Ako se žena zarazi tijekom trudnoće, liječenje može biti odgođeno do nakon poroda. Ponekad tijekom trudnoće zbog hormonalnog utjecaja bradavice rastu brže. Ako narastu toliko da blokiraju porođajni kanal, dijete treba poroditi carskim rezom.

• Klamidija: klamidija može povećati rizik za pobačaj i preuranjeni porod. Novoređenčad koja je izložena infekciji može dobiti tešku infekciju oka ili upalu pluća

• Sifilis: sifilis se najčešće dijagnosticira krvnim testovima, iako i sifilitična lezija može biti testirana. Sifilis se lako prenosi na plod. Može izazvati fatalnu infekciju u novorođenčeta. Djeca su često prematurusi. Neliječena djeca koja prežive infekciju imaju oštećenje mozga, očiju, ušiju, srca, kože, zubiju i kosti.

• Hepatitis B: to je virusna infekcija jetre koju uzrokuje hepatitis B virus. Trudnica zaražena hepatitisom B može prenijeti infekciju na plod preko posteljice. Također, dijete se može zaraziti pri porodu. Žene s hepatitis B infekcijom su sklonije preuranjenom porodu. Srećom rani probir i cjepivo protiv hepatitisa B mogu spriječiti infekciju.

• Trihomonijaza: trihomonijaza je infekcija koja dovodi do žuto-zelenog vaginalnog iscjetka i bolnog seksualnog odnosa ili dizurije. Može povećati rizik preuranjenog poroda. Rijetko, dijete se može zaraziti tijekom poroda i imati vaginalni icjedak nakon rođenja.

Pri prvom ginekološkom pregledu , liječnik će učiniti uobičajene testove na najučestalije spolne bolesti. Posebnu pozornost treba obratiti u slučaju novog spolnog partnera u trudnica.

Liječenje spolno prenosivih bolesti

Liječenje spolno prenosivih bolesti tijekom trudnoće ovisi o tome koliko je infekcija uznapredovala i koji je stadij trudnoće. Mnoge bakterijske infekcije, poput sifilisa, gonoreje i klamidije liječe se antibioticima oralno ili parenteralno (u obliku injekcije):

• HIV/AIDS: iako neizlječiva bolest, prijenos virusa na dijete može se spriječiti multimodalnom terapijom.

• Herpes. liječnik može prepisati antivirusni lijek kojim će liječiti lezije. Žene s aktivnom bolešću porađaju se carskim rezom kako bi se spriječio prijenos infekcije na novorođenče.

• Gonoreja: trudnice zaražene gonorejom liječe se antibioticima. Gonoreja je često asimptomatska bolest pa e svoj novorođenčadi intraokularno aplicira lijek nakon rođenja kako bi se spriječio razvoj očne infekcije.  

• HPV (genitalne bradavice): liječenje genitalnih bradavica može se odgoditi do iza poroda

• Klamidija: trudnice s klamidijom liječe se antibioticima. Novorođenčad dobiva lijek po rođenju koji može spriječiti infekciju oka, ali ne i pneumoniju koja se kasnije može razviti

• Sifilis: liječnik će prepisati terapiju tijekom trudnoće kako bi smanjio rizik prijenosa infekcije na dijete i spriječio progresiju sifilisa kod majke

• Hepatitis B: ako je majka zaražena hepatitisom B, novorođenče će dobiti injekciju protutijela koja će spriječiti infekciju.

• Trihomonijaza: trudnice se mogu liječiti tijekom trudnoće


Kako se zaštititi od spolno prenosivih bolesti:

• Apstinencijom, koja je jedini siguran način sprječavanja spolno prenosivih bolesti
• Korištenjem kondoma, osobito u slučaju multiplih spolnih partnera
• Ograničavanjem broja spolnih partnera
• Monogamijom
• Pažljivim biranjem spolnih partnera, isključivanjem rizičnih i poligamnih osoba
• Redovitim liječničkim pregledima. Ne treba riskirati prijenos bolesti na partnera ili dijete, a nepostojanje spolno prenosive bolesti na početku trudnoće ne znači da se žena ne može zaraziti kasnije tijekom trudnoće. Rizičan spolni odnos uvijek zahtijev anovo testiranje
• Izbjegavanjem alkohola i droge prije spolnog odnosa, stupanje u rizičan spolni odnos tada je manje vjerojatno. Također alokohol i droga mogu naštetiti plodu u razvoju
• Poznavanjem simptoma i znakova spolno prenosivih bolesti i mogućnošću prepoznavanja istih kod sebe i partnera
• Učenjem o spolno prenosivim bolestima jer veće znanje znači i bolju zaštitu

Saveti za pravilno dojenje

Brojni problemi koji ostavljaju majkama rane a bebe Čine razdražljivim i tužnim mogu da se pojave za vreme dojenja. Najčešći problemi su nepravilno postavljanje bebe i pogrešno hvatanje dojke  Ostali problemi uključuju ispucale ili bolne bradavice, zapušene kanale mlečnih žlezda i dojke koje su bolno prepunjene mlekom ( ili obrnuto – ne proizvode dovoljno mleka ). Dojenje, takodje može biti i naporan fizički proces, posebno u prvih nekoliko nedelja, pa može biti potrebno neko vreme da mama i beba nauče kako da usaglašeno rade.

Oslobodite se pritiska

Ako osećate neugodnu punoću u dojkama pre početka dojenja, istisnite malo mleka rukom. Ponavljajte pritisak prstima iznad i ispod areole ( tamna oblast oko bradavice). To će malo smanjiti pritisak mleka i omogućiti vašoj bebi da lakše prihvati dojku.

Dojenje

 Dojenje

Ako su vam dojke toliko pune da iz njih ne izlazi nimalo mleka, stavite toplu, vlažnu oblogu i držite je nekoliko minuta. Topao peškir je dobar  ili probajte pelene za jednokratnu upotrebu, koje drže dosta vode i zadržavaju toplotu. Kada ste u kadi, samo potopite pelenu u toplu vodu i položite je preko dojki.

Korirstite pumpu za izmuzavanje mleka ako beba zaspi dok sisa ili kad završi hranjenje a vi i dalje osećate neprijatnu punoću u dojkama – ispumpavanje i male količine mleka može ublažiti pritisak. Ali pošto ce ovo postaći nadolaženje veće količine mleka sledeci put,  nemojte da vam to postane uobičajan postupak jer ce se stvarati više mleka nego sto je bebi potrebno.

Dojite često, danju i noću. U stvari, trebalo bi da dojite od 8 do 12 puta u toku 24 sata. Hranite svoju bebu  svaki put kada deluje zainteresovana za jelo .

Zauzmite dobar položaj (vi i vaša beba) da bi ste postigli uspeh

Dojenje – prirodno lečenje

Koristite jastuk za dojenje ; to je jastuk u obliku potkovice, specijalno dizajniran za majke koje doje. On naleže oko vaše dijafragme, obezbeđuje udoban naslon za odmaranje ruku dok dojite bebu.

Uverite se da vašoj bebi nije vrućina. Veća verovatnoća je da ce beba zadremati usred hranjenja ako je pretoplo povijena dok je dojite .

Dojite bebu u tihom okruženju sa prigušenim svetlom. Opuštenost čini postupak dojenja lakši za sve.

Kada hranite bebu, uverite se da je njeno celo telo okrenuto ka vama. Držite njenu stražnjicu u jednoj ruci oslanjajući joj glavu u krivini lakta te ruke. Podvucite drugu ruku ispod dojke, potpuno je pridržavajući. Zagolicajte bebinu donju usnu. To će je naterati da širom otvori usta. Povucite bebu pravo napred, tako da se njena usta priljube uz vašu areolu (tamna oblast oko bradavice). Uverite se da je ustima obuhvatila čitavu areolu, ili što veći njen deo.

Sisanje ce prestati kada je beba sita. Ukoliko je potrebno da iz nekog razloga odvojite bebu od bradavice, kao da je, na primer,  prebacite na drugu stranu, ( ili da odgovorite na zvono na vratima ) , nežno ubacite svoj mali prst u ugao izmedju bebinih usta i kože vaše bradavice da bi ste prekinuli sisanje. Bebe imaju prirodan refleks preživljavanja: one se čvršće drže dojke ako su iznenada prekinute dok sisaju.  Ako možete polako prekinuti kontakt između vaše bradavice i bebinih usta pre noego što odvojite bebu, smanjićete cimanje, koje može doprineti bolu bradavica.

Leva, desna, leva 

Srećna beba

Srećna beba

Da bi ste bili sigurni da obe dojke rade svoj deo posla, započnite svaki podoj dojkom kojom ste završili predhodno hranjenje.  Ako ste toliko umorni da niste sigurni da ćete se setiti koja je to dojka bila, zakačite zihernadlu na svoje prsluče na stranu kojom treba započeti dojenje sledeći put. Menjanjem dojke koju prvu nudite daje obema mogućnost da se potpuno isprazne.

Da li pozvati lekara?

Ako se brinete da vaša beba ne dobija dovoljno mleka ili ako beba ne sisa najmanje jedan put tokom dana, odmah stupite u kontakt sa svojom babicom, patronažnom sestrom ili lekarom opšte prakse. Takođe treba da posetite svog lekara ako imate crveno, bolno mesto na dojci, praćeno simptomima nalik gripu ili povišenu temperaturu.  Ovo su simptomi infekcije poznate kao mastitis, izazvane bakterijama koje su prodrle u vašu dojku kroz pukotine na bradavici.

Mastitis se leci antibioticima.  Pijte dosta vode, lezite u krevetu, ako možete,nastavite da dojite bebu – čak i češće – sve dok se infekcija ne izleci.

Postanite produktivniji

Ako osećate da ne proizvodite dovoljno mleka, popijte jednu čašu bezalkoholnog piva svakog dana. U pivu je derivat gljivice koji povećava nivo prolaktina, hormona koji utiče na proizvodnju mleka.  Samo proverite da je pivo bezalkoholno i popijte ga 30 minuta pre podoja.

Primenjujte tehniku pritiska na svoje grudi da bi ste stimulisali protok mleka. Prema lekarima koji su specijarizirali akupresuru, najbolje tačke za pritiskanje su neposredno iznad vasih dojki. Stavite palčeve izmedju trećeg i četvrtog rebra pravo ispod ključne kosti a u liniji sa bradavicama. Pritiskajte bez prestanka, otprilike jedan minut. Ako ova procedura pomogne, možete je ponavljati onoliko često koliko vam se sviđa.

Svakog jutra pijte čaj od divlje mirođije. Herbalisti odavno preporučuju divlju mirođiju prvorotkama da bi im se pospešilo povećanje proizvodnje mleka. Neka istraživanja ukazuju da divlja mirođija ima blagi estrogeni efekat koji bi mogao da postakne proizvodnju majčinog mleka jer  se bebama, jednostavno sviđa blag ukus divlje mirođije nalik slatkom korenu. Stavite 1 kafenu kašiku semena divlje mirodjije u šolju ključale vode, ostavite da se natapa dva ili tri minuta, zatim procedite i popijte čaj.

Žvaćite neko zdravo sredstvo za posticanje

Jedite hranu sa ukusom belog luka. Izgleda da ukus belog luka utiče na ukus majčinog mleka na način koji se dopada bebama.  Jedno američko istraživanje je pokazalo, da su bebe uzimale više mleka i duže ostajale na dojci ako su njihove majke jele malo belog luka  nekoliko sati pre podoja. Beli luk je uz to, veoma dobar i za vas .

Presecite bol u začetku

Ako je jedna bradavica veoma bolna, prvo ponudite drugu vašoj  bebi. Čak iako ste je koristili za vreme predhodnog hranjenja,  bolje je koristiti bradavicu koja je u dobrom stanju dok se ne oporavi ona koja boli.

Između hranjenja stavite hladan peškir na obe dojke da bi ste ublažili bol.

Ako su vam bradavice ispucale ili vas bole, pustite ih da se posle hranjenja osuše prirodno na vazduhu. Ubrzajte izlečenje svojim sopstvenim mlekom:  kada se bradavica osuši, istisnite kap mleka i stavite ga na obe svoje bradavice. Ostali lekoviti melemi uključuju ulje vitamina E – jednostavno isceđeno iz probušene kapsule ( uklonite svaki trag ulja pre sledećeg hranjenja) , maslinovo ulje, bademovo ulje ili kremu lanolin.

Bapska priča

Dugo je važilo kao opšte poznato da će grudi dojilje da se prepune mlekom ako svoju bebu doji suviše često. Često dojenje ustvari, obezbeđuje bolje pražnjenje grudi – a i vaša beba će biti srećnija.

Održavajte kanale mlečnih žlezda otvorenim

Za zapušeni kanal mlečne žlezde  ( koji može da se ispolji u vidu crvenog, bolnog čvorića u vašoj dojci ) nasapunjajte bolno mesto dok ste u kadi ili pod tušem a zatim nežno preko njega prevucite široko nazubljen češalj da bi ste stimulisali protok mleka i pomogli da se otkloni zapušenje. (  U načelu izbegavajte, pranje svojih bradavica sapunom zbog toga što može da ih isuši ).

Praznite svoje dojke  što potpunije za vreme svakog hranjenja. Prvo ponudite svojoj bebi dojku na kojoj je obolelo mesto.

Pokušajte da za vreme hranjenja nežno masirate mesto sa čvorićem u pravcu bradavice.

Povećajte protok krvi u povređenoj oblasti stavljanjem toplog peškira na dojku, a zatim njenim nežnim masiranjem.

Uverite se da vam je prsluče za grudi odgovarajuće veličine. Prodavnice specijalizovane za porodilje  i odeljenja sa donjim vešom u većim prodavnicama često imaju savetnike koji mogu da vam pomognu da izaberete odgovarajuće prsluče. Savršeno bi bilo da izaberete pamučno prsluče sa širokim brtelama. Otvor za dojenje ne sme biti premali da se tkanina ne bi utisnula u dojku i izazvala zapušenje.

Saveti o  dojenju kada su vam potrebni

Kada se pojave problemi vi želite trenutne odgovore neke organizacije imaju otvorene telefonske linije 24 sata i web strane koje takodje mogu biti od pomoci.

La Leche League  je za svaku preporuku. Ona nudi pomoć majkama, ohrabrenje, informacije i podučavanje. Ona takođe nastoji bolje razumevanje dojenja.

Baby Centre

Je web strana orjentisana na roditelje sa mnogo prijateljskih saveta u vezi sa svim aspektima dojenja, od počinjanja do prevazilaženja problema i odbijanje beba od dojenja.

Brzopletost u djece i kako je prepoznati

Svi znamo da su brzopletost i mucanje usko povezani, te često dolazi i do zabune. Kao i mucanje, brzopletost je poremećaj fluentnosti ( tečnosti u govoru), ali se ipak jedan od drugoga u mnogočemu razlikuju.

Brzopletost uključuje povremene „blokade“ u govoru, koje mogu zapravo rezultirati iz neorganiziranog govora, a to može značiti da se govori vrlo brzo, ili da je osoba zapravo nesigurna u ono što želi reći.

Za razliku od mucanja, gdje osoba zapravo zna što želi reći , ali nije u mogućnosti to izgovoriti.Pošto brzopletost nije još toliko poznata, mnogi su brzopletost poistovjećivali sa mucanjem, te su se mnogi brzopletaši opisivali kao osobe koje mucaju, ali je u praksi opće poznato da često sa brzopletošću ide i mucanje, kao i obrnuto.

Sindrom brzopletosti se može očitovati u četiri osnovne komunikacijske aktivnosti:razumijevanju, govoru, čitanju i pisanju.

Ako imamo osobu kojoj se nešto govori, a ona misli na nešto drugo, osoba ga neće razumijeti, i to je situacija koja se događa većini nas, ali ako uz to imamo odsustvo pažnje, dolazi do smetnji u razumijevanju, te i neobraćanje pažnje na formu, te se to redovno sve odražava na govor.

Kako prepoznati brzopletost?

brzopletost kod dece

-vrlo često je to konfuzan i neorganiziran govor 
-ograničena je svjesnost svoga govora
-povremeno „bolji govor“ ( tečniji govor), kada se osobu upozori da malo uspori u govoru, ili da više pazi na govor ( da se kontrolira)
-tzv. „skraćivanje“ riječi i to onih dužih sa suglasničkim skupinama ( npr. „parkiralište“ skrate u „pakirište“…)
-vrlo nerazumljiv govor
-obiteljska anamneza-netko u obitelji ili familiji ili muca ili je brzopletaš
-poteškoće u učenju koje nisu rezultat smanjene inteligencije ili dijagnosticirane disleksije ili disgrafije
-često i neuredan rukopis
-smanjena pažnja, koncentracija i vrlo često hiperaktivnost
-poteškoće sa auditivnom percepcijom ( teškoća sa zahvaćanjem glasova)

Dakle, poremećena je osnova govora, tj. sve što predstavlja veće cjeline,organizaciju: disanje, intonacija,glas,ritmičnost pa i akcenti, gramatika.no,poremećeno je i ono što bismo uvjetno mogli nazvati detaljima govora, a to su laksik i izgovor glasova. Brzopletaš često ima vrlo siromašan rječnik bez obzira na godine koje je proveo u školi,ne razumije i ne upotrebljava rjeđe i biranije riječi, a posebno ne one koje se obično nauče čitanjem. 
Kod onih fonetski kompliciranijih i rjeđih može imati problema, jer te ne sjeća točno njihove glasovne i slogovne strukture.Izmišlja nove riječi, starima daje krivi ili izmijenjeni smisao.kada se ne može sjetiti riječi ili je ne zna brzopletaš se katkad služi verbalnim opisima ili gestama.Isto tako mnogo se služi poštapalicama i uzvicima.

Govorni nedostatci

U doba polaska u školu , roditelji i nastavnici obično počnu primjećivati govorne nedostatke djeteta s brzopletošću i posljedično zaostajanje u svladavanju tehnike čitanja i pisanja. Počinju prigovarati i kažnjavati dijete. Kako je jedan od najviše uočljivih simptoma brzopletosti u govoru zastajkivanje, ponavljanje i saplitanje, mali se brzopletaš nerijetko proglašava i mucavcem.

Ako govorimo o brzopletosti u dječjoj dobi, to je obično neuredno i nemirno, ali simpatično, vedro i otvoreno dijete. Vrlo teško ili nikako prihvaća norme okoline. Ponaša se prirodno, ne poštujući pravila koja su u biti prisile. Jede kad je gladno, spava kad mu se spava, zaboravlja se oprati, obući uobićajene dijelove odjeće. Vrlo se teško se uklapa među djecu jer mu svaka igra brzo dosadi pa se možre asocijalno ponašati.

Obično mu je govor neprihvatljiv te postaje objekt poruge. Neuredno jede, diže se sa stola, ne sluša što mu se govori. U školi su to djeca koja brbljaju, dižu se iz klupe, šeću razredom izazivajući opći smijeh, no ona to ne čine zato što su zločesta ili nepristojna, nego jednostavno zaboravljaju gdje su i kako se trebaju ponašati. Zaboravljaju zadaće, knjige pa i torbu, a da ne govorimo o svim mogućnostima koje pružaju odjeća i obuća. Jedna cipela smeđa, a druga crna, na jednoj nozi čarapa, a na drugoj je nema, umjesto školske torbe mamina torbica…

Odstupanja u komunikacijskim sposobnostima

Okolina, a posebice roditelji lakše primjećuju odstupanja u ponašanju u komunikacijskim sposobnostima što dolazi kasnije. Počinju prigovori, kažnjavanja. Roditelji, a kasnije i nastavnici nastoje izjednačiti tu toliko drukčiju jedinku s njezinim vršnjacima. I dijete može naučiti sjediti, držati vilicu i nož, paziti da ne izađe bez hlača iz kuće. No, to su sve vanjske stvari. Misli se ne mogu kontrolirati, pažnja i dalje luta. Može se sjediti, a ne slušati, tako da se posljedice iskazuju upravo u govoru i srodnim mu aktivnostima kao i učenju.

Brzopletost najbolje prepoznajemo kad osoba čita, tj ovisno o drugim pogreškama govora, početak čitanja teksta može biti relativno dobar-osoba se u početku koncentrira na tekst, no međutim što čitanje traje duže, greške postaju sve brojnije jer je pažnja sve kraća, te misli na nešto drugo.Tada se osoba trgne, pa opet nešto dobro pročita, ali su ti svi trenuci kraći, i kad oni dolaze usred čitanja rečenice, ipak mu ne pomažu pri razumijevanju teksta.
Ako se radi o težim oblicima brzopletosti, tada on ne prepoznaje sva slova ni kada ih izdvojimo, te kada mu damo tekst da čita pogodi ih, no ne uvijek. Nerijetko se događa da „napamet čita“, što znači da pogađa riječi, no ne uvijek, čak se može desiti da iščita približno dobru riječ-dobro iščitana 2-3 sloga u riječi, dalje pretpostavlja.

Osobe ne razumeju ono što čitaju

Osnovno je kod svih brzopletaša da ne razumije pročitano, tj ne može učiti čitanjem. Tako je nekako i kod pisanja, tj brzopletaš će i kod pisanja pokazati svoj kaos kao i u govoru.To se najbolje može vidjeti u pisanju slobodnog sastavka, jer on neće imati logički slijed, tj „glavu i rep“.Rečenice su kratke, a to inače izgleda ovako-„Ja imam sestru.
Danas idem na more sa tatom a i svima, ali neću uzeti knjigu.Marko mi je uzeo autić, nije mi prijatelj…..“, a zapravo je počeo pisati o svojoj obitelji. Niti pravopis nije jaka strana brzopletaša, tj nerijetko pišu kako govore, te im nije važno kako se točno gramatički pišu riječi.

Rukopis je neuredan, dezorganiziran, ne prate linije na papiru, a pogoptovo ako je prazan papir, tada se ne mogu orjentirati na ravninu pisanja, te nerijetko im riječi kreću prema dolje, od sitnih postaju veća slova, te i teko razumljiva.

Teško se razlikuju grafički slična slova: a-o,b-d-g-p,m-n,r-v,s-z,o-u… Tada se događa da nerijetko učitelji, tj nastavnici često zamijene sindrom brzopletosti za disleksiju i disgrafiju ili se čak ponekad dijete okarakterizira kao lijeno i nezainteresirano, i tada je dobro potražiti pomoć logopeda da se takve zabune ne bi događale.

Što znači „nered u mislima“?

problem u komunikaciji dete

U osnovi brzopletost je kratki raspon pažnje, a i ta fluktuirajuća pažnja, ukoliko se brzopletaš baš i ne koncentrira, nije jako intenzivna. Nered u govoru posljedica je nereda u mislima, ali da bismo ga prepoznali, nered u mislima mora se nekako očitovati. Dok se emocije mogu pročitati i iz samog izraza lica, mimike ili geste, nered u mislima očituje se u radu, govoru, pisanju, ponašanju. Najviše se prepoznaje u govoru i pisanju.

To je izvjesna kaotičnost, brz prijelaz s jedne misli na drugu, nedovoljno ograničavanje osnovne ideje, nemogućnost razrade osnovne misli, čudne asocijacije koje su ravnopravne po važnosti osnovnoj ideji, nemogućnost koncentracije na bitno, a sve se to prenosi putem usmenog izraza.

Što se događa brzopletašu?

On kao da ne zna što će unaprijed reći,disanje nije pravilno , pa u duljoj i kompliciranijoj rečenici može doći do tzv „respiracijske“ krize ( „krivo disanje“).Ipak nije to tako često, jer su kod brzopletaša rečenice većinom kratke, po strukturi su krajnje jednostavne.Unutar tih kratkih rečenica melodija je obično ili monotona ili neadekvatna. Vrlo je lako osjetiti da kod brzopletaša nešto ne „štima“ u govoru, jer izjavna rečenica može zvučati upitno, ili čak ostaje visjeti intonacijski, kao da nije dovršena.

U duljim rečenicama može doći do gramatičkih pogrešaka, jer se ima dojam kao da je osoba nešto zaboravila o čemu se govorilo, tek tada mu dolazi „kaos“ u glavu, te traži riječi ili mu se riječi nagomilavaju, ili pokušava izgovoriti istovremeno dvije riječi, što dovodi do ispravljanja, saplitanja, zamuckivanja.

Kod sindroma brzopletosti vrlo često možemo naići i na poteškoće u izgovaranju ( dislalija), jer zapravo brzopletaš površno sluša, te mu je i pažnja fluktuirajuća ( raspršena). Samo površno slušanje se odnosi na slušanje drugih, ali i na slušanje samog sebe, te i na kontrolu samog govora. To je posebno važno za doba učenja govora, kada je slušna samokontrola primarna kontrola govora. Najčešće tu se radi o leksičkim dislalijama, i to sigmatizmu i rotacizmu, ali artikulacija može biti i općenito oštećena, i to zbog same površnosti. Izgovor je takav da su glasovi jedva prepoznatljivi, te se doima kao da se jednostavno preko nekih „klizne“.

Ako povežemo takav način artikulacije sa neadekvatnim govornim disanjem,poremećajem ritma i tempa, siromašnom upotrebom gramatike, siromašnim rječnikom, monotonijom ili krivom intonacijom, a i na kraju dođe zamuckivanje, dobivamo pravu slikuz brzopletaša. Što je najzanimljivije u svemu tomu da sve to pravom brzopletašu ne sm,eta, dapače vrlo je veseo, rado govori, te nema nikakvih kompleksa, jer nije svjestan svoga govora.

 Kratki osvrt na sindrom brzopletosti

U govornoj patologiji, način govora koji bi odgovarao neredu misli nazivamo brzopletošću, a služimo se i engl. nazivom „cluttering“ ili pak starim nazivom „batarizam“ prema imenu legendarnog libijskog kralja Batharosa čiji je način govora prema opisu, odgovarao brzopletosti.

U osnovi poremećaja kratki je raspon pažnje, što se odražava u svim aktivnostima. Nakon vrlo kratkog svraćanja pažnje na jednu aktivnost, brzopletaša počinju zanimati druge stvari, zaboravlja na prošlu aktivnost, gdje je, s kime je, u kojoj situaciji, ne razumije, odnosno i ne primjećuje da mu se nešto govori, da se nešto događa. Stane djelovati ili govoriti, ili oboje, ali u neskladu sa situacijom.

Sindrom brzopletosti sadrži u sebi razne oblike verbalnog i neverbalnog ponašanja. U govoru se može očitovati na razne načine pa je taj poremećaj dugo bio tretiran kao slučajni zbroj govornih smetnji u iste osobe, a kako je ujedno i jedan od najčešćih simptoma zapinjanje u govoru, često je smatran mucanjem.

SAVJETI RODITELJIMA:

-dijete treba stalno upozoravati da najprije smisli što će reći, da rewčenicu izgovori u sebi, pa tek onda naglas
-češće treba mijenjati aktivnost djeteta i davati mu nove, njemu prihvatljive zadatke
-obzirom da im je sposobnost pamćenja siromašnija, treba prakticirati pričanje i prepričavanje priče u koju treba uključiti i što više detalja.
-između rečenica treba praviti veće pauze kako bi dijete imalo dovoljno vremena formulirati novu misao
-pjevanje kao i recitiranje pridonose usporavanju govora i izgradnji ritma i melodije koji takvom djetetu nedostaju
-treba se usredotočiti na samo osvješćivanje, jer su mnogi brzopletaši nesvjesni svog brzog govora
-nije dovoljno govoriti samo „uspori“, nego ih treba pokušati usporiti metodom lupkanja po slogovima

10 savjeta kako se pripremiti za trudnoću

Trudnoća je stanje o kome se treba unapred informisati. Devet mjeseci trudnoće predstavlja veliki napor za majčin organizam. Zbog toga je dobro dosegnuti vrhunac tjelesne sposobnosti prilikom pripreme za to vrijeme. To se može učiniti odbacivanjem loših životnih navika i usvajanjem zdravog načina života. 

Oslobodite se napornih obaveza

Planirati trudnoću prvenstveno znači izabrati pravi trenutak u svom životu koji će biti oslobođen napornih obaveza, bilo da se radi o obiteljskim ili poslovnim obavezama. Tijekom devet mjeseci trudnoće, bilo bi se najbolje koncentrirati samo na novonastalo stanje i na dijete koje će se roditi, bez utjecaja stresnih obaveza.

Čak i nazočnost budućeg oca igra veliku ulogu u trudnoći: on supruzi treba pružiti odgovarajuću podršku, i to u svakom trenutku. Ukoliko vam u bliskoj budućnosti slijedi dugotrajnija odvojenost od partnera, bolje je trudnoću odgoditi. 

Posjetite ginekologa

Žena koja želi ostati u drugom stanju trebala bi obaviti kontrolni pregled kod ginekologa. Svaka žena koja živi spolno aktivnim životom u opasnosti je od spolno prenosivih bolesti.

Osim ginekološke pretrage trebalo bi učiniti i PAPA test (pretragu kojom se pregledavaju stanice iz područja vrata maternice i rodnice, a pritom se vidi i prisutnost upale, odnosno nekih vrsta uzročnika), i to barem jednom godišnje, a svakako prije planirane trudnoće. Neke infekcije, naime, mogu ugroziti tijek i ishod trudnoće te ih stoga treba otkriti i izlječiti prije. 

Prekontrolirajte tjelesnu težinu za trudnoću

Buduća bi majka trebala u trudnoću krenuti s normalnom tjelesnom težinom. Na taj način se tijelo nalazi u najboljem mogućem stanju i lakše će podnijeti devet mjeseci povećanog opterećenja.

Ako je vaša tjelesna težina prevelika, trebalo bi se obratiti liječniku kako biste, bez žurbe, mogli provesti uravnoteženu i zdravu dijetu, te izgubili suvišne kilograme. Na taj način se na kraju trudnoće nećete naći s ogromnim viškom kilograma.

Naime, ukoliko se tijekom trudnoće organizam ne optereti s previše kilograma, manje će se zamarati i lakše će obavljati pojačane napore koje od njega zahtijeva trudnoća. Treba izbjegavati mršavljenje na vlastitu ruku, bez nadzora liječnika, jer tako mogu nastati ozbiljni nedostaci pojedinih hranjivih tvari, što može biti štetno kako za trudnicu, tako i za dijete. 

Cijepite se protiv rubeole  pre trudnoće

Ukoliko se dobije u trudnoći, ova zarazna bolest koja je prilično raširena, može izazvati teške poremetnje u fetusa, osobito ako do zaraze dođe u prvih 16 tjedana trudnoće. Virus koji uzrokuje bolest dolazi putem majčine krvi do posteljice, prolazi kroz nju i dospijeva do fetusa gdje ometa razvoj pojedinih njegovih organa a osobito središnjeg živčanog sustava, srca, vida i sluha.

Ako dakle žena nije imuna (nije već prije cijepljena ili nije prebolila rubeolu), trebala bi se cijepiti kada odlučuje o budućoj trudnoći. Za vrijeme same trudnoće cijepljenje ja zabranjeno, a općenito se savjetuje pričekati sa začećem barem tri mjeseca nakon cijepljenja. 

Uzimajte folnu kiselinu

Mnogi ginekolozi savjetuju uzimanje preparata na osnovi folne kiseline (to je jedan vitamin iz skupine B vitamina) tijekom tri mjeseca koji prethode trudnoći te u prva tri mjeseca trudnoće. Manjak folne kiseline povezan je s povećanom opasnošću od određenih nakaznosti središnjeg živčanog sustava.

Riješite se manjih zdravstvenih tegoba 

Najbolje je ostati u drugom stanju kada je tijelo u izvrsnom zdravstevnom stanju. Zbog toga se treba obratiti liječniku kako bi se kontrolirale manje zdravstvene tegobe koje inače zanemarujete. U trudnoći koja se razvija u oslabljenom organizmu, čak i mali zdravstveni problemi mogu se pojačati.

Osobito treba kontrolirati zdravlje zuba i desni, te održavati dobru higijenu usne šupljine, jer se problemi s te strane u trudnoći obično pojavljuju ili pojačavaju . Liječniku se treba obratiti i ako patite od boli u križima. Specijalist može otkriti postojanje hernije diska, a to je teži zdravstveni problem koji se prije trudnoće mora razriješiti. Težina povećanog trbuha i maternice predstavlja povećani napor koji podnosi kralješnica te joj to treba olakšati. 

Hranite se zdravo 

Dobro je uključiti u prehranu puno svježeg voća i povrća, kako biste obnovili zalihe vitamina i minerala. Količinu masti, osobito onih životinjskog podrijetla, treba u hrani ograničiti. Bolje je jelo začiniti maslinovim uljem, dok konzumaciju margarina i maslaca valja smanjiti.

U prehranu treba uključiti sirovo povrće i namirnice bogate vlaknima, kako bi se postiglo (ukoliko to nemate) redovito pražnjenje crijeva. Na taj način ćete spriječiti i pojavu zatvora stolice, koji se u trudnoći pojavljuje čak i kod žena kod kojih to nikad prije nije bio slučaj. 

Razvijte pomalo svoje tijelo

U trudnoću je najbolje krenuti s ojačanim mišićima koji će moći podržavati stalno povećavajuću težinu maternice. Među sportovima koji se najviše savjetuju najčešće je plivanje: ono omogućuje razvoj svih mišića, osobito onih uz kralješnicu, čime se olakšava teret sljedećih devet mjeseci. Ukoliko trudnoća napreduje bez komplikacija, trudnica se plivanjem može baviti skoro čitavu trudnoću.

Dobre su i duge šetnje ili gimnastika (kod kuće ili u dvorani). Dobar rad srca i pravilno disanje za vrijeme trudnoće će se pokazati vrlo korisnima, jer se tada rad srca ionako povećava kao i izmjena plinova disanjem. 

Prestanite pušiti!

Pušenje šteti zdravlju djeteta u maternici, dakle, od trenutka kada žena odluči ostati u drugom stanju, trebala bi drastično smanjiti broj popušenih cigareta, a najbolje bi bilo da ih se potpuno odrekne. Trebala bi izbjegavati i pasivno pušenje, odnosno boravak u zadimljenim prostorijama ili kraj osobe koja puši.

Djeca rođena od majki koje puše obično su manje tjelesne težine u odnosu na djecu majki koje ne puše. Ipak, ona kasnije nadoknade taj manjak. No, smatra se da je čak i sazrijevanje pluća sporije kod djece čije make puše.

Borite se protiv slabokrvnosti (anemije) 

Ako patite od slabokrvnosti, treba započeti s liječenjem već prije trudnoće. Tijekom trudnoće sigurno će nastupiti blagi manjak željeza. Ovaj mineral, koji se nalazi u hemoglobinu i daje boju krvi nalazi se u crvenim krvnim stanicama te prenosi kisik tkivima kako majke, tako i djeteta.

Anemija je poremećaj koji pogađa velik broj trudnica. Zbog toga je još važnije utvrditi da li ona postoji i prije trudnoće, kako se stanje ne bi još više pogoršalo. 

Rezime

Ako planirate trudnoću, planirajte i dogovorite i posjet ginekologu kako bi se razjasnile sve moguće dvojbe i napravile sve potrebne pretrage. 

ukratko 

· Kada odlučite imati dijete, započnite se više brinuti i sebi samoj. Potrebno je riješiti se mogućih sitnih tegoba, poput križobolje i poteškoća sa zubima, kako se to ne bi rješavalo tijekom trudnoće. 
· Potrebno je otići na ginekološki pregled kako bi se utvrdilo je li sve u redu kao i da se posavjetujete trebate li uzimati preparate folne kiseline i željeza. 

Depresija i aksioznost i uzrok nastanka

Depresija i aksioznost su u porastu širom celog sveta. Loše raspoloženje, manjak poveranja, melanholija, često plakanje, poremećaj sna, loša koncentracija kao simptomi koji se manifestuju najmanje dve nedelje u kontinuitetu su siguran znak za dijagnozu depresije.

Depresija spada u grupu poremećaja karakteriziranih kao poremećaji raspoloženja (unipolarni poremećaj). Depresivno raspoloženje karakterizira povlačenje

Depresija uzrok

depresija slika

U bezbroj slučajeva nastanka jedne od ove dve bolesti stanje se pogoršalo zbog hrane koju su konzumirali bolesnici. Pojedinci koji su konzumirali zdravu, nekuvanu hranu, sveže voće i povrće, cela zrna i druge hranjljive sastojke u tom obliku su primetili značajno popravljanje svoga stanja. Treba naglasiti da neki veoma teški simptomi gore navedenih bolesti nastaju konzumiranjem određenog tipa namirnica.

Alergije na hranu su jedan od sigurnih preduslova za nastanak depresije. Alergije na hranu se ograničavaju obraćanjem lekaru koji je stručnjak za alergije ili prestankom uzimanja hrane koju najčešće koristimo. Prekid uzimanja pojedine hrane se prolongira u dužini od 21-og dana, ako nestanu simptomi alergije sa velikom verovatnoćom se može utvrditi da je uzrok nastanka alergija hrana.

Brojna oboljenja poput poremećaja pažnje i hiperaktivnosti, depresije, autizma i mnogih drugih intelektulanih oboljenja takođe mogu biti uslovljeni alergijemo na hranu. Ova osetljivost organizma na hranu može da ide čak do nastanka upale mozga kao rezultata alergijske reakcije. Jedan od najčešćih uzroka alergije su mlečni proizvodi. Migrene takođe mogu da budu podstaknute alergijom na hranu.

Ishrana i depresija

Šećer, beli otrov se smatra veoma lošim kad se konzumira često i na duge staze. Šećer je jedan od glavnih uzroka nastanka depresije.

Upotrebom povećane količine trans masnih kiselina se povećava taloženje ovog jedinjenja na zidove ćelija. Ako se stvori dovoljno debeo omotač trans masnih kiselina oko ćelija, može da dođe do promena i velike štete u organizmu jer kiseonik i insulin nemaju mogućnost da se u dovoljnim količinama probiju do unutrašnjosti ćelije. Ako veliki broj ćelije uđu u ovo stanje veoma je moguće da će se razviti insulinski zavistan dijabetes melitus. Najčešće trans masne kiseline koje izazivaju ovo oboljenje su kikiriki, margarin, pržena hrana.

Trans masne kiseline sprečavaju asimilaciju esencijalnih masnih kiselina. Budući da su omega 3 i esencijalne masne kiseline vodeća podrška ishrani onima koji boluju od depresije ili aksioznosti treba naglasiti njihov uticaj na smanjivanje efekta trans masnih kiselina u ljudskom organizmu. Vaš mozak sadrži 60 procenata masti i njegove potrebe za omega 3 masnim kiselinama su veoma visoke. Istraživački timovi su otkrili odnose ismeđu lošeg raspoloženja i veoma niske koncentracije omega 3 masnih kiselina u organizmu.

Omega 3 i esencijalne masne kiseline kontrolišu intelektualne probleme pošto povećavaju sposobnost receptora moždanih ćelija da relaizuju signale povezane sa temperamentom i nekim drugim moždanim reakcijama, ovi procesi u mozgu mogu biti jedan od uslova pod kojima nastaje depresija i aksioznost.

Sledeći sastojci sadrže veliku koncentraciju omega 3 masnih kiselina i esencijalne masne kiseline: laneno ulje, riblje ulje, orasi i spirulina.

Teški metali

Teški metali kao što su živa i aluminijum takođe jedan od uslova pod kojima nastaje depresija aksioznost. Teški metali su takođe indentifikovani kao jedan od razloga nastanka autoimunih bolesti, poput insulinski zavisnog dijabetes melitusa. Ako se neko suočava sa intelektualnim poteškoćama bilo bi dobro da zameni sve tave, lonce i pribor za jelo koje su od aluminijuma. Aluminijum se vezuje sa hlorom koji sadrži voda iz česme, unosi se u organizam i nanosi štetu ljudskom telu. Takođe treba ispitati nivo žive u krvi. Ako je povećan treba povećati unos ribe da bi se organizam očistio od vog teškog metala.

Pročitajte Čišćenje organizma od uranijuma i drugih teških metala takodje i Kako izbaciti radioaktivne čestice za 7 sati

Ekcitotoksini su elementi, uglavnom aminokiseline koji uzbuđuju receptore ukusa na jeziku. Ovo su supstance koje predstavljaju aromatizatore i dodatke hrani. Kad se nađu u mozgu ova jedinjenja uzrokuju da moždane ćelije postanu toliko motivisane da uzrokuju poremećaje u DNK. Jedno od ovih jedinjenja je aspatam a njegova neželjena dejstva su sledeća:migrena, nervoza, aksioznost, osećaj beznadežnosti, demencija, bipolarno ponašanje, malignitet mozga, alchajmerova bolest, multipla skleroza i drugo.

Neki od primera Ekcitotoksina su:

Aspartam:

aspartam
Prilično je jasno da je najvažniji uzrok depresije u većini zemalja aspartam. Ovaj ekcitotoksin motiviše moždane ćelije daleko od uobičajenog stanja. Ova motivacije može da uzrokuje smrt moždanih ćelija. Hrana koja nema šećer može sadržati aspartam. Pojedini ljudi konzumiraju aspartam da bi održali telesnu težinu i da bi bili vitki a nisu ni svesni da je ovo jedan od faktora pod kojima nastaje depresija.

Natrijum glutamat je hidrolizovani biljni protein. Ova zver je dopuna skoro svakoj hrani koja predstavlja smeće za naš organizam. Ovo jedinjenje je izuzetno opasno i smatra se za jedan od glavnih uzroka nastanka deperesije.

Lekoviti preparati koji pomažu ljudima koji boluju od depresije su: vitamin B3, niacin, vitamin b6, vitamin b9, folna kiselina,vitamin b12, kobalamin, triptofan amino kiselina, omega 3.

Autizam – tragedija dece 21 veka

Autizam je bolest razvoja koja nastaje u ranom detinjstvu i često se primećuje kod dece od tri godine starosti. Ova bolest utiče na društvenost i komunikaciju, ponašanje osobe koja boluje od autizma.

Postavljanje dijagnoze, nerazumevanje okoline, malo stručnjaka i specijalizovanih institucija, samo su neki od problema osoba sa autizmom i njihovih porodica. Na Međunarodni dan osoba s autizmom lekari upozoravaju da ta bolest poprima razmere epidemije.

Zbog rasta broja mališana s autizmom, tu bolest nazivaju tragedijom dece 21. veka.

Svetska statistika kaže da u svetu osobe s autizmom čine jedan odsto populacije. Poznato je da ih samo u Evropi živi oko pet miliona s tom bolešću. U Srbiji nema preciznih podataka, ali se pretpostavlja da ih je oko tri hiljade.

Autizam simptomi

Deca koja pokazuju simptome karakteristične za autizam ne komuniciraju i ne uživaju na isti način kao potpuno zdrava deca njihovog uzrasta. Iako su uzroci autizma brojni i raznovrsni, sa sigurnošću se može ustanoviti da univerzalni tip nastanka u  raznim kulturnih i društvenim grupama  je u znatnom porastu u poslednjih 30 godina. Podaci pokazuju da su dečaci podložniji ovoj bolesti u odnosu na devojčice i da je većina slučajeva nasledna.

Simptomi autizma nastaju usled velike koncentracije mikroba ali nisu toliko izraženi zbog njihovog prisustva koliko zbog oslobađanja velike količine mikrotoksina u krvotok. Mikrotoksini povećavaju kiselost organizma i manifestuju se određenim reakcijama u mozgu.

Jedan od čestih uzroka nastanka autizma su paraziti koji se nalaze debelom crevu i jetri.

Autizam je povezan sa infekcijama majke od strane rubeola virusa, citomegalovirusa, clostridium virusa tako da i sam embrion postaje zaražen ovim oboljenjem. Kad se beba rodi nastaju greške u njenom razvoju a ovi virusi se zadržavaju u crevima novorođenčadi.

Uzroci nastanka autizma

Deluje da još ni jedan uzrok autizma nije prepoznat u nama ili našem okruženju. Međutim, sledeći faktori izgleda da igraju veoma bitnu ulogu: GMO hrana, mikrobi, vakcine – ne kao rezultat imunizacije već zbog sadržaja žive, toksini iz okruženja, aspartam, natrijum glutamat (ako ga koriste trudnice), hemikalije u kozmetici (kad ih koriste trudnice), pojedini proteini koji su prisutni u kravljem mleku iz žitarica kojima se krave hrane, sojino mleko koje konzumiraju veoma mala deca ( jer to izaziva višak minerala).

Izvori koji vrše klasifikaciju slučajeva autizma su potvrdili da genetski modifikovana hrana je bila uzrok nastanka kod nekoliko slučajeva. Ova hrana je izazvala promene u telu dece na nivou DNK. Pod nastankom autizma od GMO se definiše unos ovih namirnica u vidu hranjljivih materija potrebnih organizmu za razvoj i normalno funkcionisanje koje su genetski modifikovane.

Mikrobi i autizam

mikroorganizmi bakterije

Iz nepoznatih razloga, sledeći mikrobi mogu da se pronađu u organizmu autistične dece u veoma visokim nivoima:

Virus rubeola (razvoji i deoba ovog virusa obično počinje u ustima i grlu).

Citomegalovirus je veoma često prisutan u telu ljudi obolelih od autizma.

Borrelia burgdorferi mikrob (uzrok nastanka Lajmske bolesti) takođe može biti povezan sa autizmom, posebno ako je majka deteta zaražena ovim virusom. Ovi mikrobi se prenose u toku trudnoće. Infekcije ovim mikrobom mogu da izazovu nestabilnost imunog sistema deteta prilikom razvoja embriona u majčinoj utrobi

Razne vrste Clostridium bakterija koje se mogu pronaći u crevima.

Konvencionalna medicna i autizam

Oni koji su istraživali izvore nastanka autizma tvrde da su vakcine takođe jedan od uzročnika nastanka. MMR vakcine nisu korištene od kraja 90-tih godina prošlog veka i predstavljaju veoma diskutabilan slučaj. Ovo je kompozitna vakcina koja stvara imunost organizma od malih boginja, zauški i rubeole. Ova vakcina sadrži u sebi oslabljeni oblik malih boginja, zauški i rubeolu i stvara otpornost organizma na ova oboljenja.

Konvencionalna medicina nema predrasude i podložna je teoriji biologije. Usled prisutnosti nekih jedinjenja i organizama postoji mogućnost razvoja autizma kod male dece, što potvrđuje konvencionalna medicina o to su sledeći: virusi, kvasac, gljivice, plesan i bakterije.

U virusnoj strukturi, ovi organizmi mogu da veoma dobro i lako prođu selektivno izdvajanje prilikom formiranjn vakcina koje nemaju cilj da naude bakterijama u organizmu.  U smislu imunizacije organizma MMR vakcine održavaju u životu određenu vrsu virusa u rastvoru aluminijuma i žive stvarajući veoma loš uticaj po organizam ovim metalima. Ovi virusi takođe mogu ostati u crevima deteta, što može zajedno sa otrovima dovesti do određenih oblika autizma.

Autizam u Srbiji

Vesna Trajković se već 13 godina bori sa bolešću sina Uroša.

„Prvi susret sa autizmom je bio kad se Uroš rodio i ono što je jako važno to je ta rana dijagnostika, rad sa porodicom. Mi smo na žalost to preskočili. Pravu dijagnozi smo dobili oko pete godine, a već oko druge nam je bilo jasno o čemu se radi“, priča Vesna.

Autizam spada u najteže neurorazvojne poremećaje dece. Neizlečiv je, a svi simptomi se javljaju do treće godine života.

Neuropsihijatar dr Mila Selaković ističe da je izuzetene važnosti ta rana dijagnostika i rana intervencija.

„U svetu sada takva situacija da autizam nazivaju tragedijom dece 21. veka jer je prosto broj dece, nove dece sa autizmom ide tako kao da je epidemija“, kaže dr Selaković.

U većini slučajeva roditelji se teško suočavaju s problemima koje bolest donosi! Najviše ih brine budućnost dece.

„Naši najveći strahovi su šta u momentu kada mi više ne možemo da brinemo o našoj deci. Jer šta se sada dešava. Dešava se ono o čemu svi ćute, to je realnost. U momentu kada se roditelju nešto desi iz Centra za smeštaj i dnevni boravak dece ometene u razvoju prosleđuju ih Centru za socijalni rad i deca bivaju smeštena u Kuline, Stamnice, Veternik“, napominje Vesna Trajković.

Zbog toga je, smatraju, važna izgradnja Centra za autizam u Denkovoj bašti, koja se čeka već dve godine. Tu bi moglo da stanuje 30 do 40 osoba. Planirana je i ambulanta, u kojoj bi roditelji dobijali sve informacije.

Dr Mila Selaković objašnjava da je zapelo na republičkom nivou, u Ministarstvu za planiranje i urbanizam.

„Na toj poziciji se čekao generalni urbanistički plan, eto to je bio pravi razlog. Mi se nadamo da u daljem postupanju neće biti prepreka“, kaže dr Sleaković.

Srbija za sada ima samo jedan Stacionar za autizam, u Beogradu, koji prima 45 osoba do 26 godina. Da je to malo, govori i podatak da samo u prestonici ima više od 1.200 osoba sa autizmom i da se taj broj stalno povećava.

Lečenje autizma

Jedan od mogućih lekova za autizam i za neke druge poremećaje mozga, pošto mnogi poremećaji mozga imaju veoma slične izvore nastanka su dugoročne terapije na uzrok nastanka poremećaja. Nutricionističkim tretmanima kao što su smanjivanje unosa šećera i otklanjanjem sintetičkih jedinjenja u hrani se može postići mnogo. Mineralnim dodacima is suplementima se može ukloniti višak toksina iz debelog creva koji su nastali usled prisustva žive i aluminijuma.

Prihvaćeni tretmani u lečenju autizma su podrška u razvoju deteta, razni oblici terapija i dijetetski tretmani.