B vitamini imaju širok spektar funkcija u našem organizmu. U ovom tekstu ćemo vam pojasniti kakav terapijski uticaj imaju B vitamini pojedinačno na naš organizam, gde ih možete pronaći. Takđe vas usmeravamo kako prepoznati avitaminozu B vitamina i kako ga što lakše nadopuniti.

Vitamin B1 – Tiamin klorid

B vitamini orasi

Minimalne potrebe na dan (mjeri se u miligramima – mg):

Potreban unos je 1,0mg na dan. Terapijski se može unositi do 100mg u ograničenom razdoblju koje određuje liječnik.

Utjecaj na organizam:

Tiamin utječe na normalan rad mozga, perifernog živčanog sustava, očiju, slušnog aparata, srca i normalan rast kose.

Uloga u organizmu:

Vitamin B1 najpoznatiji je kao antiberiberi vitamin, no važan je i kao antineuritički vitamin. Poznat je u gerijatrijskoj medicini i kao vitamin koji usporava starenje. Ubrzava rast djece i mladih, štiti srčani mišić, potiče rad mozga i cijelog živčanog sustava. Pomaže u probavi u smislu poboljšanja peristaltike i sprečavanja opstipacije. Važan je i u metabolizmu ugljikohidrata.

Deficitarni simptomi:

Nedostatak vitamina B1 može uzrokovati gubitak apetita, mišićne slabosti, usporen rada srca te razdražljivost i neurološke poremećaje, a isto tako smanjuje stvaranje klorovodične kiseline u želucu s popratnim probavnim smetnjama. Nedostatak uzrokuje «beri-beri» bolest.

Terapijska primjena vitamina B1:

Vitamin B1 terapijski se primjenjuje u liječenju posljedica alkoholizma, anemija, kongestivnih srčanih oboljenja, opstipacije, dijareje i mučnine, a daje se i u liječenju posljedica dijabetesa.

Prirodni izvori vitamina B1:

Vitamin B1 nalazimo u većim količinama u pivskom kvascu, pšeničnim klicama i posijama, ljuskama riže te u većini neljuštenih žitarica, osobito pšenice, zobi i riže. Tiamina ima u svim sjemenkama, u orasima, u maslacu od kikirikija, mahunarkama, soji te u mlijeku i mliječnim proizvodima. Nalazi se u repi, krumpiru i zelenom lisnatom povrću.

Vitamin B2 Riboflavin

sir vitamin b2

Minimalne potrebe na dan (mjeri se u miligramima – mg):
Potrebna doza je 1,2mg na dan. Uobičajene terapijske doze su od 25 do 50mg.

Utjecaj na organizam:

Vitamin B2 poboljšava rad slušnog aparata i vida. Nužan je za rast noktiju i regeneraciji mekih tkiva.

Uloga vitamina B2 u organizmu:

Vitamin B2 je potreban za rast i opće zdravlje. Održava zdravlje očiju, kože, noktiju i kose. Može pomoći u sprječavanju nastanka neke vrste katarakte.

Deficitarni simptomi:

Pomanjkanje vitamina B2 uzrokuje zakrvavljenost očiju, abnormalne osjetljivosti prema svjetlu, svrbež i osjećaj žarenja u očima. Također se javlja upala jezika.

Vitamin B2 terapijska primjena:

Primjenjuje se kod liječenja nekih vrsta katarakte, kod iritirajućih ranica na rubovima usnica, subjektivnog osjećaja pečenja kože i sluznica, a pomaže i kod nekih vrsta vrtoglavice.

Prirodni izvori:

U većim količinama nalazimo ga u mlijeku, siru, pivskom kvascu, u neljuštenim žitaricama, pšeničnim klicama, sjemenkama suncokreta i bademima. Ima ga u svinjskim i telećim jetrima, te u lisnatom povrću.

Vitamin B3 – Nijacin (nikotinska kiselina, nijacin amid)

Minimalne potrebe na dan (mjeri se u miligramima – mg):
Potrebna doza je 10,0 mg na dan. Terapijski se može davati do 100 mg uz svaki obrok, a poželjno je dati ga s drugim vitaminima B kompleksa.

Utjecaj na organizam Nijacina:

Vitamin B3 utječe na rad mozga i živčanog sustava, te poboljšava funkciju jetre, kože, mekih tkiva i jezika.

Uloga u organizmu vitamin B3:

On je antipelagrični vitamin. Važan je za pravilnu cirkulaciju u smislu širenja krvnih putova i povećanja protoka krvi u perifernom i kapilarnom sustavu. Poboljšava normalno funkcioniranje živčanog sustava. Vitamin B3 održava normalno funkcioniranje gastrointestinalnog trakta. Nužan je za pravilan metabolizam proteina i ugljikohidrata. Pomaže u održavanju zdrave kože. Može spriječiti migrenozne glavobolje. U golemim dozama nijacin se koristi i u liječenju shizofrenije.

Deficitarni simptomi:

Blagi nedostaci mogu uzrokovati «obložen» jezik, «žive» ranice na koži, a ponekad i veće lezije kože. Uzrokuje razdražljivost, nervozu, zaboravnost, nesanicu i kroničnu glavobolju. Uzrokuje anemiju, probavne smetnje i proljeve. Jako produljen nedostatak vitamina B3 uzrokuje pelagru, neurasteniju, mentalne poremećaje, depresiju, mentalnu tupost i gubitak orijentacije.

Terapijska primjena:

Primjenjuje se u liječenju akni, ćelavosti, halitoza, migrena i stresa. Isto tako u povišenim dozama daje se kod dijareje, visokog krvnog tlaka, slabe cirkulacije i krvarenja desni.

Prirodni izvori:

U većim količinama ima ga u pivskom kvascu, pšeničnim klicama, ovojnici riže – osobito smeđe riže, proizvodima neljuštene pšenice, sjemenkama suncokreta. Ima ga u orasima, kikirikiju, svinjskoj i goveđim jetrima te zelenom povrću – posebno u rabarbari.

Vitamin B6 – Piridoksin

Minimalne potrebe Vitamina B6 na dan (mjeri se u miligramima – mg):
Potrebna doza je 2,0 mg na dan za odrasle, za djecu 0,2 mg, a za trudnice i dojilje 2,5 mg. Terapijske doze su do 200 mg na dan.

Utjecaj na organizam:

Utječe na rad mišića, kože, živaca i krvotvornih organa.

Uloga Vitamina B6 u organizmu:

Pomaže u asimilaciji hrane i regulira metabolizam proteina i masti, a osobito je važan u metabolizmu esencijalnih masnih kiselina. Potreban je za sintezu i pravilno djelovanje DNK i RNA. Pomaže u zdravom funkcioniranju živčanog sustava i mozga. Važan je u regulaciji normalnog reproduktivnog procesa. Štiti protiv povišenog kolesterola u krvi, nekih vrsta srčanih bolesti i posljedica dijabetesa. Pomaže i u ublažavanju predmenstrualnih tegoba. Neka istraživanja pokazuju da može ublažiti epileptične napadaje.

Deficitarni simptomi:

Pomanjkanje vitamina B6 može uzrokovati anemiju, edem, ranice u ušnoj šupljini i ekcem. Uzrokuje halitozu, upalu debelog crijeva, nesanicu i razdražljivost, migrenu i preranu senilnost. Nedostatak ubrzava stvaranje zubnog karijesa.

Terapijska primjena:

Primjenjuje se kod ateroskleroze, ćelavosti, visokog kolesterola, hipoglikemije, nekih vrsta cistitisa, mentalne retardacije i mišićnih poremećaja.

Prirodni izvori:

Ima ga u pivskom kvascu, pšeničnim posijama i klicama, te u soji. Nalazimo ga u avokadu, suhim šljivama, bananama i dinjama. Ima ga u orasima, melasi, mlijeku, žumanjcu jaja, kikirikiju, a od povrća; u zelenom lisnatom povrću, zelenoj paprici, mrkvi i kupusu. Važno je napomenuti da kuhanje i prerada hrane potpuno uništavaju vitamin B6.

Vitamin B9 – Folna kiselina (folati)

Minimalne potrebe na dan(mjeri se u miligramima – mg):
Potrebna doza je 0,4 mg na dan. U liječenju anemije i nekih drugih stanja potrebno je 5 mg i više na dan.

Utjecaj na organizam vitamin B12:

Utječe na rad jetara, žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, te na rad krvotvornih organa i sastav krvi.

Uloga u organizmu folne kiselina:

Kao susudionik vitaminu B12 folna kiselina je nužna za stvaranje crvenih krvnih stanica – eritrocita. Potreban je za rast i dijeljenje svih tjelesnih stanica i za stvaranje RNA i DNK, te nukleinskih kiselina. Nužan je za zdravlje kože i kose.

Deficitarni simptomi:

Nedostaci folne kiseline uzrokuju nutricionalnu megaloblastičnu anemiju trudnoće, teška oboljenja kože u obliku sivkasto-smeđe pigmentacije, te uzrokuje poremećaje cirkulacije i gubitak kose.

Terapijska primjena:

Primjenjuje se u liječenju posljedica alkoholizma, za sprječavanje anemija, arterioskleroze, dijareje, umora i ćelavosti.

Prirodni izvori:

U povišenim količinama nalazimo ga u tamnozelenom lisnatom povrću, brokoli, šparogama, grahu, irskom krumpiru, špinatu, zelenoj salati. Ima ga u pivskom kvascu, pšeničnim klicama, gljivama, orasima, kikirikiju, te u svinjskoj i telećim jetrima

Vitamin B5 – Pantotenska kiselina (kalcij pantotenat)

pšenične klice

Minimalne potrebe na dan Vitamina B5 (mjeri se u miligramima – mg):
Nisu znanstveno utvrđene, ali se procjenjuje da se kreću između 30-50 mg na dan. U nekim ispitivanjima davano je i 1000 mg na dan u razdoblju od 6 mjeseci, bez štetnih posljedica.

Utjecaj na organizam:

Utječe na rad žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, na rad živčanog sustava, probavnog trakta i kože.

Uloga u organizmu:

Poboljšava rad adrenalne žlijezde povećavajući stvaranje kortizona i drugih adrenalnih hormona. Koristi se pretežito kao protustresni čimbenik, jer štiti protiv većine fizičkih i mentalnih stresova te toksina. Vitamin B5 povećava vitalnost organizma, štiti od infekcija i ubrzava ozdravljenje. Pomaže u održavanju normalnog rasta i razvoja središnjeg živčanog sustava. Također pomaže u sprječavanju preranog starenja kože, te u zaštiti kod oštećenja uzrokovanih prekomjernom radijacijom.

Deficitarni simptomi:

Nedostaci mogu uzrokovati kronični zamor, mentalnu depresiju, nesanicu, razdražljivost i mučninu. Smanjeni unos uzrokuje povećanu sklonost infekcijama, mišićnu slabost, želučane tegobe i opstipacije. Manjak vitamina B5 može uzrokovati bolesti kože, te usporen rast.

Terapijska primjena vitamina B5:

Daje se kod dijareje, čira na dvanaestpalačnom crijevu, te drugim intestinalnim poremećajima, kod ekcema, hipoglikemije, problema s funkcijom bubrega i gubitka kose.

Prirodni izvori:

Ima ga u pivskom kvascu, pšeničnim klicama i posijama, kruhu od neljuštenih žitarica, te u melasi, matičnoj mliječi, žumanjcu jaja, gljivama, grahu, grašku, kikirikiju i zelenom povrću.

Vitamin B12 – Kobalamin (cijan kobalamin)

Minimalne potrebe na dan(mjere se u mikrogramima – mcg):
Potrebna doza je 1-5 mcg na dan. Terapijske doze idu od 50-100 mcg, no budući da se vitamin B12 teško asimilira kada se uzima oralno u terapijske svrhe daje se u obliku injekcija.

Utjecaj na organizam:

Regulira rad živčanog sustava, krvotvornih organa, te utječe na sastav krvi.

Uloga u organizmu vitamina B12:

Nužan je za stvaranje i regeneraciju eritrocita. Poboljšava rast djece, a uključen je u mnoge važne metaboličke i enzimske procese.

Deficitarni simptomi:

Pomanjkanje vitamina B12 može prouzročiti nutritivnu, a osobito pernicioznu anemiju, slab apetit i rast u djece, kronični zamor, osjećaj obamrlosti ili ukočenosti, gubitak energije a uzrokuje teškoće u koncentraciji.

Terapijska primjena vitamin B12:

Primjenjuje se u liječenja posljedica alkoholizma, kod alergija, anemija, artritisa, bronhijalne astme, bursitisa, epilepsije, zamora, hipoglikemije i stresa.

Prirodni izvori:

U povišenim koncentracijama ima ga u mlijeku, jajima, zrelom siru, pivskom kvascu, sjemenkama suncokreta, bananama, kikirikiju, prijesnim pšeničnim klicama i peludu.

Vitamin B15 – Pangamska kiselina (kalcij palgamat)

smeđa riža bogata vitaminom b15

Minimalne potrebe na dan(mjere se u miligramima – mg):
Dnevne potrebe nisu znanstveno određene. Uobičajene terapijske doze su 100 mg na dan (50 mg ujutro prije doručka i 50 mg navečer).

Utjecaj na organizam:

Utječe na rad srca, bubrega, živčanog sustava i žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.

Uloga u organizmu:

Vitamin B15 povećava tjelesnu otpornost prema hipoksiji, tj. nedovoljnoj opskrbi kisikom u tkivu i stanici. Pomaže u regulaciji metabolizma masti. Potiče rad žlijezda i živčanog sustava, te je koristan u liječenju srčanih bolesti, povišenog kolesterola u krvi i poremećaja cirkulacije. Vitamin B15 je također dobar detoksinator, a pomaže kod štetnog djelovanja pri trovanju ugljičnim monoksidom.

Deficitarni simptomi:

Mogu uzrokovati smanjenu opskrbu kisikom, tj. hipoksiju, a nedostatak pogoršava srčane bolesti, funkciju žlijezda s unutarnjim izlučivanjem i smanjuje funkciju živčanog sustava.

Terapijska primjena:

Koristi se kod liječenja posljedica alkoholizma, u liječenju astme, arterioskleroze s povišenim kolesterolom, u liječenju emfizema pluća, te u srčanih bolesti. Ima određene protureumatske učinke.

Prirodni izvori:

U povećanim količinama nalazimo ga u neljuštenim žitaricama, sjemenkama, neljuštenoj smeđoj riži i u orasima.

Biotin – Vitamin H

 Minimalne potrebe na dan(mjeri se u mikrogramima – Mcg):

 Dnevna potreba iznosi 150 – 300 mikrograma.

Utjecaj na organizam:

Utječe na sastav krvi, utječe na mišiće, živce i kožu.

Funkcije u organizmu:

Uključen je u metabolizam proteina i masti. Utječe na rast i zdravlje kose te sprečava gubitak apetita. Koristi se u liječenju malarije.

Deficitarni simptomi:

    Pomanjkanje biotina može uzrokovati ekcem, perut, gubitak kose, seboreju, bolesti kože poput bljedila, ali i abnormalnosti rada srca, infekciju pluća i anemiju.

Terapeutska primjena:

   Koristi se u liječenju ćelavosti, dermatitisa, ekcema i čireva u koži.

Prirodni izvori:

Najbogatiji i najprirodniji izvor je pivski kvasac, zatim ga ima u neljuštenoj riži, soji, jetri i bubrezima domaćih životinja. Biotin se također normalno stvara u zdravim crijevima.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Upišite vaše ime ovde